prijava

Језичке недоумице

3.301 odgovorposlednji 9. apr 2016.
JE
Tako je i Andrić fur'o taj stil, pa dobio Nobelovu. :)

Ako sam ja ovo sve dobro s'vatio, Zivojin i Ljubomir su se przili da ce da dobiju Nobela ako pisu 'vako.

ЏИ
Stilistika, dublet, pokretni vokali. :)

To je kao po nekom pravilu da se pokretni vokal koristi prije riječi koje počinju suglasnikom, a bez pokretnog vokala - prije riječi koje počinju samoglasnikom. U stvari, nije to baš pravilo, nego poželjan izbor. Tako je i Andrić fur'o taj stil, pa dobio Nobelovu. :)

Ја мислим да је то шит. И да је стил, лош је. :)

LU

Tako nekako, Jer.
Zato su i one silne primjere iz Andrinih djela stavljali tu. :)

Obrisah onaj tboj jedan post kad si pod utiskom. :)

HI
Zato su i one silne primjere iz Andrinih djela stavljali tu. :)

Хаха, проваљена тајна. :)
Реално, изгледа безвезе некако.

LU

Hipnos, taj ti je trip/stil u rangu onog "nekoliki", ako se sjećaš. :)

To je zbog lakšeg izgovora, mada u ovom konkretnom slučaju nije teško reći J poslije G.

BR
Ako sam ja ovo sve dobro s'vatio, Zivojin i Ljubomir su se przili da ce da dobiju Nobela ako pisu 'vako.

i ako odeš na moj post malo iznad vidiš isti zaključak...

HI

Сећам се, Лули. :) Ја контам да превише иду у неке ситнице које су небитне, док, с друге стране, запостављају (не решавају) неке битније ставке.

LN

Džimi, ja mislim da je to zato jer lepše zvuči SRPSKOGA JEZIKA nego SRPSKOG JEZIKA.
Reći samo: Srpskog jezika, je nekako prekratko i šturo, ali kad se kaže SRPSKOGA JEZIKA, to je već nešto. Ovaj dodatni vokal, koji nastavlja reč koja se već završila, predstavlja logiku, čudo i otkrovenje.

Ispravi covek. Bolje da si naceo temu "jotovanje na vise nacina".

JE

Bogami nisi. Da je neko drugi, ne bih ni skretao paznju, tebi moram da trljam nos, jer stalno postavljas neke testove drugim clanovima.

HI
"jotovanje na vise nacina".

Како ми ово није пало на памет?
Јерихо, ти си филолог? :)

JE
Јерихо, ти си филолог? :)

Nemoj javno iznositi moje blamove, prijavicu te za vredjanje! ;)

VA

Još uvek se među ljudima koji dobro znaju srpski jezik čuva razlika između određenog i neodređenog vida. Ko je ne oseća, nema veze. Svejedno će se izgubiti za stotinak godina. Ali anglicisti bi trebalo da znaju razliku, to je (grubo) razlika između a i the.

VA

Kako ne? Srpski je pridev. Bajatog hleba (bilo kojeg) neću rado jesti. Ali sinoć sam pojeo dve kriške (baš toga) bajatoga hleba. I to je udžbenik baš toga, srpskoga jezika.

HI

Али не можеш код "српски" говорити о одређеном и неодређеном виду.
Јерихо, ово је позитивно изненађење. :)

VA

Kako ne možeš? Srpski - srpskog: srpskoga. Plavi - plavog: plavoga. Evidentno je da postoji. Sad, ako razlika nije baš tako osetna, to je do osetioca...

LU

Ali nije to neodređeni - određeni vid :/

Ti parovi su, npr. ovo (u genitivu):
zlatna - zlatnog(a)
mudra - mudrog(a)
bajata - bajatog(a)
itd.

Neodređeni - imenička promjena, određeni - zamjenička.
Ovo (a) je pokretni vokal koji se javlja u određenom pridj. vidu. A i ne mora.

A pridjevi na -ski nemaju tu opciju.

Ili je neko od nas popio malo više :)

HI

Управо оно што Лули прича.
ЕДИТ. За вид, не стање. :)

JE

Nije ovo besmislica, stavise! Bez obzira sto norma propisuje drugacije, "plavog" ce se mnogo cesce cuti u deklinaciji neodredjenog vida, dok ce se "plavoga" uglavnom vezivati za odredjeni vid.

IX

Koliko ja znam određeni pridevi imaju pridevsku promenu, a neodredjeni imeničku, tj. bice :

lep čovek-lepa čoveka
lepi čovek-lepog čoveka

:))

ЏИ
Džimi, ja mislim da je to zato jer lepše zvuči SRPSKOGA JEZIKA nego SRPSKOG JEZIKA.

Мени не. Још у комбинацији са корицама, изгледа и звучи потпуно метузалемски. :) Фала богу, па променише корице. Сад је Жута граматика плава. :))

Još uvek se među ljudima koji dobro znaju srpski jezik čuva razlika između određenog i neodređenog vida. Ko je ne oseća, nema veze. Svejedno će se izgubiti za stotinak godina. Ali anglicisti bi trebalo da znaju razliku, to je (grubo) razlika između a i the.

Да, али у енглеском употреба a/the није опционална. А у овом конкретном примеру, мислим да може да се стави ''српског'' без проблема. То није као кад бисмо рекли: ''Валдемар је леп човек. / Онај лепи човек се зове Валдемар.'' Зар не? Не можемо рећи ''Онај леп човек се зове Валдемар'' (Да, ово ''онај'' би субституисало одређени члан у енглеском). Мислим, само дајем пример, нећу да залазим у то да л' си леп ил' ниси.

LU
(Да, ово ''онај'' би субституисало одређени члан у енглеском).

Pa ne bi, bre. Nego bi nastavak za određeni vid supstituisao određeni član. Taj nastavak vrši tu funkciju, i bez dodavanja pokazne zamjenice ispred.

Lep čovek se zove Valdemar. Lepi čovek se zove Valdemar.

(bolja upotreba:
Lijep čovjek se zove ljepotan. Lijepi čovjek se zove Valdemar.)

Да, али у енглеском употреба a/the није опционална.

To da, odnosno, kod nas se gubi razlikovanje i ta neka obaveznost odavno, i uglavnom se samo određeni vid upotrebljava u atributskoj funkciji (u funkciji predikata, naravno, neodređeni vid mora da postoji). S druge strane, Hrvati čuvaju oba vida vrlo dobro, čak pretjeruju sa upotrebom neodređenog u atributskoj funkciji, ali na taj način će ipak uspjeti da sačuvaju oba vida.

Tema je u Arhivi i zaključana je, tu se više ne odgovara.