prijava

Језичке недоумице

3.301 odgovorposlednji 9. apr 2016.
СМ
gamby

Колико год било неправилно, ја ћу и даље да купујем скрипте, боли ме курац.

Ето то

ЏИ

Дакле:

Номинатив -- скрипта
Генитив -- скрипата
Датив -- скриптима
Акузатив -- скрипта
Вокатив -- скрипта
Инструментал -- скриптима

Као нпр. именица ''крста''. Она је у множини. Само се малко другачије мења.

СМ

Ево вам и ово, мада он лупета и нема појма

Номинатив -- скрипта
Генитив -- скрипата
Датив -- скриптима
Акузатив -- скрипта
Вокатив -- скрипта
Инструментал -- скриптима

Е, сад, можда сам се негде и изјебао, нека ме исправи Лули бгат.
СК

За крста знам. Него генитив ме овде буни. Има смисла и да буде "скрипата" и "скрипти". Макар се мени чини. Мада у неким реченицама "скрипти" не би лепо изгледало.

ЏИ

За ''скрипата'' сам сигуран да је генитив. Тако пише у речнику. За остале падеже претпостављам да иде овако како сам написао.

HI

Ево, видех код Клајна сад, генитив је само "скрипата".

LU

džimi, dobro si izmijenjao (iako bez lokativa), što ne mijenja činjenicu da je takva upotreba u našem jeziku nepotrebna i tuđa.

ne mislim na to što ružno zvuči npr. "skripata", nego što, bar za mene, nije u duhu našeg jezika. čuj da nešto učimo iz imenice koja (sada) ipak predstavlja jedninu a ima oblik množine.
EDIT: mislim, ne vidimo otkud i zašto tu množinski oblik bre :)

FM

Skripta je pluralia tantum, znači, imenica koja ima samo množinu i to je imenica srednjeg roda, kao i vrata. Menja se onako kako je Džimi napisao: skripta, skripata, skriptima, skripta, skripta, skriptima, o skriptima, a kao poređenje uzmite imenicu vrata: vrata, vrata, vratima, itd. Isto se menjaju i ostale imenice koje imaju samo oblik množine, npr. leđa, kola, usta. Izmenjajte svaku od njih i biće vam i ovo logično... Jedino što taj genitiv 'skripata' zvuči malo rogobatno, ali tako je...

LU
Isto se menjaju i ostale imenice koje imaju samo oblik množine, npr. leđa, kola, usta.

samo što svi zaboravljate da ova pluralia tantum nije NAŠA imenica kao ove što navodite (tu se i ne radi o pluralu nego o dualu al ajd), pa zato i zvuči ružno, i zato ljudi i govore u jednini. i zato i treba da govore tako.

da li ta "skripta" sada označavaju JEDNU knjigu iz koje se uči (kod nekih često i JEDINU)? da. dakle, ljudi ne vide nikakvu vezu sa množinskim/dualskim oblikom, i upotrebljavaju tu stranu riječ onako kako bi upotrebljavali riječ "knjiga".
potpuno podržavam.

LU

zaboravih da kažem nešto očito, tj. da ostale naše pluralia tantum imenice imaju pokrića u OBLIKU pojma koji data imenica predstavlja (usta su iz dva dijela, makaze, kola, krsta, pluća itd), a "skripta" to nemaju. i zato je ljudima tuđe.

EDIT: hipnos, ja bih ukinula vokativ, meni svakako ne treba :)

СМ

А како онда да вам се обраћам, ако укинете вокатив, ГОСПОЈЕ?
Да вас дозивам у номинативу, к'о енглези :)

PR
ja bih ukinula vokativ, meni svakako ne treba :)

U ruskom zvanično nema, dozivaju se nominativom, i to često zvuči ludo.

ЏИ

Подржавам третирање скрипта као једнине само када се ради о оном значењу кога нема у речнику МС, а то је оно рачунарско ''script'' -- сет инструкција. Онда ваљда може ''саставио сам скрипту'', јелде?

FM

Slažem se sa Luli da ovo ne zvuči prirodno... Zato ne treba odmah ljude osuđivati da ne znaju pravopis, prepun je nelogičnosti...

СМ

А не можеш да дозиваш рецимо Џимија по имену, или неког Драгана или Зорана, дјелује турски :))

ДРАГАН!!! ДРАГАН, ДОЂИ ДА МИ ПОМОГНЕШ!

бљак :)

HI

Чувају Руси вокатив, под утицајем црквенословенског, само код неколико речи.

RI

То је мени моћно.
Сабахудин Топалбећиревић ОДИ ВАМО !

LU
U ruskom zvanično nema, dozivaju se nominativom, i to često zvuči ludo.

nema ni u slovenačkom, nije suludo to ukidanje :)

ЏИ
A samo mi i imamo vokativ, gdje još ima?! :D

У бугарском (који иначе нема падеже), се каткад јавља вокатив.

MV

Јавља се каткад и у македонском, у руском постоји код 4 облика, ал' опет, није норма. :)

LU
Slažem se sa Luli da ovo ne zvuči prirodno... Zato ne treba odmah ljude osuđivati da ne znaju pravopis, prepun je nelogičnosti...

e to. najviše me nerviraju puristi bez razloga. alo, daj nam objasnite zašto to-i-to mora da bude tako i ne može da bude drugačije. uglavnom nemaju pojma. zašto pobogu ne možemo da se SLOŽIMO jedni s drugima, NAZOVEMO nekog telefonom i slično. je l' iko od njih ikad čuo za semantički razvoj ili transsemantizaciju itd itd.
pazite, meni bi posao valjda trebalo da bude čuvanje norme, jelte. naravno, ako je to opravdano. jezik se sam razvija i u mnogim slučajevima su govornici pametniji od onih koji postavljaju norme.

Подржавам третирање скрипта као једнине само када се ради о оном значењу кога нема у речнику МС, а то је оно рачунарско ''script'' -- сет инструкција. Онда ваљда може ''саставио сам скрипту'', јелде?

a zašto ne i u značenju u kojem ima u RMS?
nije ti dovoljna moja argumentacija, a? :)

ЏИ
nije ti dovoljna moja argumentacija, a? :)

Искрено, не знам.

EDIT: mislim, ne vidimo otkud i zašto tu množinski oblik bre :)

Мислим да множински облик потиче од тога што су скрипта некада раније била буквално састављена од гомиле различитих текстова, белешки које су писали разни студенти, дакле један шаролик свезак је то био, па се није могао назвати јединственим, кохерентним материјалом, већ некаквом збирком. Отуд и множина.

da li ta "skripta" sada označavaju JEDNU knjigu iz koje se uči (kod nekih često i JEDINU)? da.

Има логике, али опет бих морао да се позовем на некохерентност тог материјала. :)

LU

ejs, izostavio si glavno: nije naša riječ.
zato nam je stran množinski oblik. nemamo ga u jezičkoj svijesti.

ЏИ

Е, а кад си споменуо ''нашу реч''... Шта је ''српска реч''? Како се дефинише? Колико дуго мора да је у српском?

LU

hm. pa ovako... na stranu razne klasifikacije prema porijeklu, ja kontam da je glavni uslov da je osjećamo kao našu riječ.
da se vratim tu na "skriptA" - ne osjećamo je kao našu u tom množinskom obliku, ali u obliku jednine smo je, dakle, posrbili i morfološki, prilagodili je našem sistemu, pa bi to sad bilo "srpska riječ stranog porijekla".

imaš raznih tumačenja za to šta je naša a šta tuđa riječ... ne bi trebalo tu da se povlače jasne vremenske i jezičke granice.

na primjer, osjećaš li riječ KNEZ kao srpsku? ili slovensku, uopšte? da. iako ona to nije.

zdruge strane, smatram da se ne trebamo odricati (da, lični oblik gl. trebati) ni novih stranih riječi koje su nam potrebne, niti zaboravljati na slovensko naslijeđe - npr. učestalo proglašavanje nekih riječi kroatizmima i anatemisanje istih.

Tema je u Arhivi i zaključana je, tu se više ne odgovara.