E ovako bi ja to odradio.
Kao prvo smanjio bih količinu gradiva, iz skoro svih predmeta, ali bi zato žestoko pooštrio kriterijum i ono što je predviđeno da se nauči, SVI bi morali da znaju. I to kvalitetno da znaju i da razumiju.
Kad je matematika u pitanju, nastojao bih da iz korijena eliminišem taj element bauka koliko je to god moguće, učinio bih matematiku zanimljivom i zabavnom, ali ne na uštrb smanjenja kvaliteta. Nastojao bih navesti učenike da sami skontaju neke stvari iz matematike i da ih razumiju. NIKADA ne bih ponižavao inteligenciju učenika zato što ne kapira matematiku. Isprao bih mozak učenicima sa sljedećom rečenicom "Matematičko znanje i vještina NEMAJU BLAGE VEZE SA INTELIGENCIJOM". Već samo sa količinom vježbanja i sa trudom koji je nastavnik uložio da objasni materiju učenicima. Nastojao bih razviti kod djece matematički način razmišljanja. Nastojao bih postići da svi ZAVOLE matematiku. Jer je ona zaista bitna za mnoge fakultete i imati generaciju koja nema fobiju od matematike može da znači imati dobru naučno-tehnološku perspektivu.
Ukinuo bih ocjenjivanje. Tačnije bile bi samo dvije ocjene. Prošao i pao. Zadovoljava i ne zadovoljava. Ne bi bilo stalnog ocjenjivanja u toku godine, već bi u junu bio jedan ispit iz svakog predmeta. U rasponu od mjesec dana bili bi ispiti iz svih predmeta. Na fakultetu bi takođe ukinuo parcijalno polaganje ispita. Ispit se polaže JEDNOM, cijeli, u komadu, i kraj priče. Tako isto i u osnovnoj i u srednjoj. U junskom roku, za osnovnu i srednju školu, testiranje bi praktično trajalo cijeli mjesec, i svi bi mogli na ispit da izađu i do pet puta. Popravni rok bi bio u avgustu, tad bi se polagali ispiti iz kojih ste pali u junu ili na koje niste ni izlazili.
Po položenom ispitu svi bi imali približno jednak nivo znanja. To znanje bi bilo kvalitetno, ali ne preobimno, tako da bi svako to mogao savladati.
U osnovnu školu, od petog razreda pa nadalje, kao i u čitavoj srednjoj, uveo bih dva nova predmeta - ekonomiju i pravo. Tako da svi imaju osnove iz tih oblasti. Tako bi se podstaklo preduzetništvo, ekonomski način razmišljanja, i shvatanje pravne države i pravnog poretka.
U gimnaziji bi ukinuo logiku. Ali bi se zato filozofija i sociologija učile mnogo opširnije, i to sve četiri godine. Tražio bih da djeca shvataju zakonitosti savremenog društva i filozofske ideje, koncepte. Ne bih ograničavao filozofiju na istoriju filozofije, nego bi se učili i metafizički, gnoseološki, ontološki, i sl. problemi. Logika bi se učila u okviru filozofije.
U osnovnoj školi, a i u srednjoj, u svim razredima bi se učio engleski jezik. I to žestoko. Odmah od prvog osnovne. Do kraja školovanja svi bi morali da ZNAJU engleski, bar do nivoa FCE.
To su samo neke smjernice, imam ja još ideja. I to treba da se razradi. Nešto od ovog mog treba prihvatiti, nešto vjerovatno odbaciti.
Spreman sam na kritiku, i komentare tipa - naučna fantastika, jer i sam znam da je ideja mnogo radikalna.