Ево једне штреберске теме, пошто мислим да сајт треба да има свог лектора и колектора :) Ово је ипак сајт чија је главна тема - лексикографија (прикупљање речи и појмова за речник).
Овде постављајте питања у вези са нашим језиком и другим језицима, а ја ћу се трудити да одговорим колико могу и знам.
Друг Stoka је постовао дефиницију http://vukajlija.com/recnik/Hrvatski%20jezik/21672 , те морам да разбијем пар заблуда овом приликом:
"Обитељ" је стара словенска реч, дакле и српска.
Они кажу "свећеник" а ми кажемо "свештеник", и ми мислимо да је свећеник хрватска варијанта. Ова варијанта "свештеник" са ШТ је дошла из црквенословенског и задржала се код нас, а са Ћ је просто народна верзија, остала је код њих јер су они имали богослужење на латинском. Али кажемо нпр. свећа. Тако да су и "опЋи" и слично такође српске речи (Вук Караџић помиње "опћениту правилност").
Дакле, питајте све што вас занима о нашем језику, правопису, и слично, само имајте на уму да су моја знања ограничена :)
За књижевност би ваљало отворити посебну тему.
Лектор и коЛектор
Surovi ti si ocito liberalno opredeljen sto se meni bas i ne svidja.
No to je stvar izbora i u to se ne mesam, ali cinjenica je da ovaj jezik kojim govori ceo zapadni Balkan ustvari srpski. Pogledaj istoriju, granice srpske drzave u proslosti i rasprostranjenost srpskog naroda po zap. Balkanu. Pre Turaka nije postojala bosnjacka nacija vec je Bosna bila srpska drzava ( kralj Tvrtko Kotromanic je krunisan za kralja Bosne, Srbije i primorja na grobu Svetog Save ) znaci Srbin pravoslavac, o Crnogorcima ne treba trositi reci ( Crnogorac je samo geografska odrednica za Srbina koji je nastanjen na tom prostoru kao npr. Vojvodjanin). U hrvatski moze da spada samo ikavsko narecje koje je se koristi na primorju sev. Jadrana. Ja volim da kazem ovako: kada Hrvati budu pevali pesme na svom novokomponovanom jeziku uz iskljucivu upotrebu tih reci ja cu prvi ustati i pozdraviti nastanak novog jezika, do tada nista.
Не постоји ни бошњачка нација, то су Срби и Хрвати муслиманске вероисповести који живе у Босни. Предлажем да не расправљамо за сада даље о овоме, јер нас вуче тема исувише па скрећемо на политику и историју.
Има ли неко конкретна језичка или правописна питања? :)
Kog roda je rec vrata?
Пошто ова именица спада у Pluralia Tantum, увек је у множини. Дакле, кад знамо број, род се сад одређује по показној заменици (једн: тај, та, то; мн: ти, те, та). Та врата, као та деца - средњи род, множина. Никако та врата као та жена, јер је овде у питању множина. Ради увек овако, јер ако гледаш наставке, можеш лако да погрешиш.
Slazem se za "Bosnj. nacju", zaboravio sam da stavim pod navodnike.
sta znace reci: Strukle,plijesan,gorcica,ura,kisik,dusik,sveuciliste,Filip Latinovicz, Malik Tintilinic,kolodvore,Dikobraz,svizac,vratnica,izbornik, tratincica,pila,propuh,ploha,pregaca,punica,tisak,brzojav,inacica,promidzba, oporba, nazocnost, pucanstvo,zrakomlat i kolokrijes?
*плијесан(екавски: плесан)-буђ
ура-сат
кисик-кисеоник
душик-азот
свеучилиште-универзитет
тратинчица-бела рада
пропух-промаја
пуница-ташта
тисак-штампа
брзојав-телеграм
плоха-поље
колодвор-железничка станица
пила-пијук(алатка) чини ми се
промиџба-реклама, пропаганда
пучанство-народ, маса
зракомлат-хеликоптер
назочност-присуство
иначица-варијанта
опорба-опозиција*
ово су баш српске речи:
прегача-изгледа отприлике као кецеља, део народне ношње
вратница-једна страна двокрилних врата
*Малик Тинтилинић - лик из бајке хрватске књижевнице Иване Брлић-Мажуранић
Филип Латиновић - лик из романа хрватског књижевника Мирослава Крлеже*
штрукле, горчица, свизац, изборник, колокријес и Дикобраз чекају стручне консултанте, ја стварно не знам шта је то :)) ко зна нека допуни.
e pa hvala gospodzo!
zar nije gorčica nekakav začin? tipa biber?
Стојан: "Не знам ја, види ти тамо" :Д
Gorčica je senf, izbornik je selektor, a dikobraz je bodljikavo prase. Dakle, ostaju štrukle, svizac i kolokrijes.
e da, senf:) znam da sam pročitao na nekom pakovanju u kuhinji :))
svizac je ovo
slika=http://www.groundhog.org/photos/phil/s7.jpg
znači neki mrmot :)
štrukle su štrudle, iliti neka bilo kakva pita.
a ovaj kolokrijes googl izbacuje samo naš sajt :)
Хвала лијепа :)
Ви сте изнимно красни младићи.
Да решимо довлињову и каизенову дилему у вези са употребом твој/свој:
*****************
За 1. и 2. лице је равноправна употреба и исто значење, мада је СВОЈ стилски лепше решење, али други облици нису неправилни:
мој=свој, твој=свој, наш=свој, ваш=свој
Постоји, додуше, мала, више стилска него значењска разлика. "Свој" показује једноставну, ненаглашену припадност, док рецимо "остави ТВОЈ коментар" носи значење појачане припадности некој одређеној особи или особама - "баш ти" остави свој коментар. Исто важи и за друге паралелне облике. Из истог разлога нећете никад питати: "Је ли то своје?" него ћете питати: "Је ли то ТВОЈЕ?" (="припада баш теби")
Цака за 3. лице, ту постоји разлика у значењу између ова два облика: гледајте увек да употребите тако да буде јасно чије је нешто.
једн. *Марко је узео своје патике. (патике су Маркове)
!!!* Марко је узео његове патике. (то нису Маркове патике, него нпр. Марковог брата)
мн. *Ана и Сања су понеле своје ствари. (то су Анине и Сањине ствари)
!!!* Ана и Сања су понеле њихове ствари. (то нису Анине и Сањине ствари, понеле су нпр. Мирјанине и Кристинине ствари, да би им помогле)
''Je li to svoje?'' ni ne možeš da kažeš s obzirom da je onda gramatički subjekat ''to'', a ne onaj kome je rečenica upućena. ''Je li to svoje'' bi značilo da li TO pripada SEBI.
Безбели.
"je li to svoje?" možeš da kažeš, al če odgovor u 99% slučajeva da bude "ne"
--
nego, jel onda mogu da kažem "sve je moje svoje" umesto "sve je moje tvoje" :))
(iako zvuči pogrešno, da li je gramatički tačno, pošto ako je razlika samo u naglašavanju izričite pripadnosti, trebalo bi da može... mislim, primer je isti kao "je li to svoje" ali čisto ov mi nekako...)
Ako odem na Adu, poneću svoj peškir.
----
Jel to onda znači da je peškir svoj, a ne moj? Ima li peškir slobodnu volju? Ako nema, treba je izglasati i uvrstiti kao preambulu u ustav. (Mada su peškiri sve više emancipovani...)
Svoj označava pripadnost SUBJEKTU u rečenici. U ''Poneću svoj peškir'' subjekat je ''ja'', u ''Je li to svoje'', subjekat je ''to''. Tako da inovacije quujabaara i Surovog padaju u vodu :)
Tek sam večeras otkrio ovu temu, stremim k' njojzi ko pače barici. Gospodžo, pokušao sam već da te nagovorim da malkice izelaboriraš hrv. purizam, interesantno je ima interesantnog materijala sajtu HAZU. Ima ti tu i dosta pikanterija, kada, i gde je dolazilo do tih pokreta.
Eh da
SVIZAC jeste mrmot
KOLOKRIJES je revolver a samokrijes pištolj.
PILA jeste alat - testera, odatle verovatno i piljevina (kao ista reč se koristi i u Pirotu)
Ma nisam :), nego mi pade sad na pamet onaj Jeti Šumadinac, odakle je taj bio???
Ps. Ima ona fora "Čim se ispišem iz biblioteke odma' kupujem novi auto!"
Не знам, можда из Раниловића :)
Или из Чибутковице :) То ти је код Дудовице.
Au, ili ja nisam naspavan ili ti jesi? Šta sam ti loše uradio kad mi se tako svetiš? :)
Kako se zovu stanovnici sledećih gradova:
Kuala Lupmur, Kuala Lumpurčani?
Boston, Bostonvčani?
Adis a Beba, Adis a Bebčani?
Tokio, Tokiovčani?
Abu Dabi, Abu Dabćani?
Lebane, Lebanižani?
Sofija, Sofijajčani? :)
imam još 350 gradova u neodumici
Pre svega, građani mesta koje se pišu sa dve reči, pišu se jednom rečju. Kada su u pitanju strani gradovi, uglavnom se to radi po šablonu: Boston - ljudi iz Bostona. Adis Abeba - Adisabebljani; ljudi iz Adis Abebe.
Ne treba sve shvatati bukvalno.
nemoj ti meni da odgovaraš na pitanje kako se zovu ljudi iz bostona sa ljudi iz bostona, oću tačan naziv :P
koje je pravilo?
zašto je adisabebljani, a ne adisabebčani ili bebežani ili
Ne postoji pravilo koje to tačno utvrđuje. Tako da je za pojedine gradove jedina opcija: ljudi iz...
A to što ti 'oćeš, ko te šljivi. :P
Interesantno je, ali sam ubeđen da ni sami Amerikanci nemaju reč koja opisuje ljude iz bostona tzv. bostončane.
Naime, bar je kod nas pravilo da stanovnici nekog mesta, sami sebi daju ime, a kasnije, to ime i svi prihvate!
Doimam se da je jedino pravilopri davanju imena - da je ime tih ljudi lako za izgovor. Šta je lakše:
Aranđelovčani ili Aranđelovljani
Beograđani ili Beogradačani
Nišlije ili Nišci
Kusačani ili Kusadlije
Sofijčani ili Sofijjani
Adisabebljani ili Adisabebčani
Sidnejci ili Sidnejljani
Tokijčani ili Tokijljani
Rimljani ili Rimčani
Luksemburžani ili Luksemburljani
Njudelhijci ili Njudelhijčani
Njujorkčani ili Njujorkljani
Kairci ili Kairljani
Ih... Ma shvatili ste šta hoću reći! Bitno je da je lako za izgovor, a pogrešiti nećete!
u svakom slučaju smešno je igrati se sa tim. papuanovogvinežani :D
Da ali šta ćemo sa „normalnim” zemljama... Glupo je bugare nazivati „stanovnici republike Bugarske”, ili amerikance „sjedinjeni američki državljani”...
Ama bre, ako ne čitate ono što se piše, nemojte ni učestvovati u diskusiji.
REKLA SAM:
Pošto se može reći "Bugari", logično je tu reč i upotrebljavati, a kada je to nemoguće, upotrebljavaju se dodatne reči, tj. opisno određuje nečije poreklo.
Neophodno je da to bude logično i da "zvuči".
Pa logično da „zvuči”, kad se koljemo sa njima ceo vek!
Ali ne vidim ni jedan jedini razlog, zašto bi se „papuanovogvinežani” smatralo nepravilnim, čak je i iznenađujuće lako reći!
Ivana e mu ti dođeš neki docent na filološkom fakultetu, čim si "rekla" sa sve caps lock?
hahaha... E ovaj Usnija :P A ja tek sad vidim. Hvala bogu...
Unapred se izvinjavam ako je vec negde bilo neko od ovih pitanja, ali zanima me:
Kada se kaze "hvatati z'jale":
1. da li se kaze "z'jale" ili "z'jala"?
2. sta apostrof zamenjuje?
3. koja je jednina ove reci?
Z'jale? Totalni zbun :O! Za mene su to oduvek bile zjale. Aj nek' neko stručan odgovara, sad i mene zanima :)
I ja sam uvek pisala bez apostrofa. A objašnjenje nađoh ovde:
http://www.vokabular.org/forum/index.php?topic=593.msg4621#msg4621
Zjale bez apostrofa. Ja b' rek'o... :))
Stanovnici Bostona: Bostonci (Bostonac, Bostonka); na engleskom Bostonian
@ Crying Knife: naša riječ je žlica (još ranije: lžica), a kašika je turcizam... Šta ćeš, mi smo skoro sve svoje riječi odbacili, i sad ih mrzimo i izbjegavamo kao "kroatizme" ;)