Podijeli sa Vukajlijašima

Nedostaje tema na kojoj bi se SVE ŽIVO što nam padne na pamet ili što negdje iskopamo, a nađemo da je zanimljivo, moglo podijeliti sa Vukajlijašima.

Ima tema "Raznorazna pitanja", ali to se odnosi samo na pitanja.

Ima tema "Zanimljivi linkovi", ali se to odnosi samo na linkove.

Ova tema koju sad otvaram namjenjena je da se u njoj mogu podijeliti razne naše misli, ideje, zanimljivi doživljaji, pitanja, nedoumice, novinski tekstovi, članci, videoklipovi, slike i APSOLUTNO SVE ostalo sa Vukajlijašima.

Dakle, da bi se izbjeglo otvaranje tema oko nekih gluposti. Ako doživite nešto zanimljivo ili vam nešto interesantno padne na pamet ili pak negdje na netu naletite na nešto što vas je zaintrigiralo, a mislite da ipak ne zaslužuje posebnu temu, to možete podijeliti sa Vukajlijašima ovdje.

P.S. Ipak u skladu sa pravilima sajta, reklame, spam, pornografija i degutantne stvari nisu dobrodošle.

Ne znam šta podrazumijevaš pod "tehnički". Naravno da Mikelanđelo nije posjedovao znanja o tehnikama koje u njegovo doba nisu ni postojale. Ali s onim što je imao čova je napravio čuda i to u više grana umjetnosti. Kod njega nisu imala toliko fokus na realizmu, kao npr. kod Karavađa, ali brate likovi su imali nevjerovatnu izražajnost. Crte lica, emocije, ludilo... Samo kad bi čovjek krenuo gledati npr. na fresci Strašni sud, jednu po jednu facu...
Nije on tu ni mogao da se bavi realizmom na taj način jer je ta freska 13,7 x 12 metara i na njoj ima ogroman broj likova... i budući freska, nije se ni očekivalo da bude realistična već da ima određenu simboliku, i da stvara određeni efekat.

Ali generalno nije džaba Mikelanđelo Mikelanđelo. On je bio bolji vajar nego slikar. Uzmi Davida, uzmi Mojsija, Pijeta... itd... Znači po meni je ladno ispred Dalija, bez ikakve dileme.

u klasicnoj muzici postoje dela koja su objektivno losa, ili trivijalna ili glupa/lenja, sta sad ako je violina i klavir mora da je dobro, a ako je kompjuter mora da je lose. i medju jako dobrim kompozitorima se provuklo, a to je samo mali procenat onog sto je samo ostalo zaboravljeno jer je bilo lose.

pravite osnovnu gresku i poredite lose danas sa dobrim od pre.

Slažem se da u klasici ima sranja, i to značajna količina.
Generano, mislim, celte, moja teza je nategnuta... neka vrsta provokacije. Ne kažem ja sad 100% od 1400. do 1900. da su sve sama remek djela. Nego hoću da iznesem hipotezu, tako da kažem, da ipak ima neke istine u tome da kad je najviša umjetnost u pitanju, da nakon tih godina ipak dolazi do nekog opadanja. I govorim samo u umjetnosti. Društva su danas na neuporedivo višem nivou nego 1900. O nauci je smiješno i pričati.
Ali u umjetničkom stvaralaštvu mislim da se nešto desilo s dolaskom moderne, u negativnom smislu. Moguće da su ljudi izgubili onu dozu idealizma i možda i naivne vjere u bilo šta, nakon što su se pojavile teorije kao što je relativitet i kvantna fizika, koje samu realnost i zdrav razum dovode u pitanje... A onda na to dodaj svjetske ratove, razne totalitarizme, atomsko oružje, to postaje ozbiljno šizofreno doba.
Možda je to uzrok, a možda je nešto drugo.
I naravno ima remek dijela i prije i poslije tog perioda. I nisu sva djela iz tog perioda Bogom dana...

Ali oću da kažem, kad bi gledao neki prosjek, mislim da je baš u tom periodu smještena najveća frekvencija dijela koja su neupitnog, prvorazrednog značaja.

a mozda samo oni najtalentovaniji prestali da slikaju a poceli da prave filmove? ili igrice? odecu, arhitekturu, jebem li ga sta. danas slikari uljem na platno nisu bas neki krem kreativnosti, oni sto dobri rade uglavnom nesto drugo.

na tu umetnost na koju ti gledas danas kao na remek delo je neko u 1750 gledao kao na daj da platim ovog molera, kazu da je dobar da me naslika lepo da okacim u salonu.
da je taj video nekog sa fotoaparatom i fotosopom, samo bi isterao ovog realistu napolje posto je dosta losiji i treba mu brate mesec dana za nesto sto ovaj uradi za dan dva.

ne mogu da ti popustim na ovo pa ne znam sta da je, milion puta sam cuo taj argument i nikad niko nije bio u pravu.

Pa ne moze bas da se gleda tako. Ni to kako je nekad bilo dobro sve a sad nista. Ni to poredjenje pele najbolji ikad a racunali mu se golovi iza zgrade, a ne znam ronaldo igra u verovatno najvecoj konkurenciji ikad do sad.

Ne znam, eto poredjenje u elektronskoj muzici, kraftwerk kao pioniri neki elektronske muzike, audio vizuelne muzike, koji su bili stvarno otkrovenje u to vreme, sa svojom pozorisnom publikom, kao u bioskopu da sede, poredis sa danasnjim nekim didzjejem koji koristi holograme, ima najljuci klub sa igracicama i predrkanim ambijentom. Ne mogu da se porede tako stvari.

Imas istorijsko vreme kad je nesto nastalo, ambijent, okruzenje, da li je neko prvi stvarao nesto, ili ima na sta da se ugleda, uslovima u kojima je stvarao, tehnoloski razvoj civilizacije u tom trenutku, ili koliko je neko ispred svog vremena u tom trenutku, i naravno finansijski aspekt, gde je neko u istoriji radio nesto jer je zagrizen za to, a danas se prilagodjava fokus grupi koja treba da konzumira taj sadrzaj, i tako dalje.

Celt, ne tražim da mi popustiš. Imaš prilično dobre kontraargumente. Za filmsku umjetnost ne sporim. Što se arthitekture tiče, tu je đene-đene, mogu da kažem da je savremena, i ova klasična u istom rangu po umjetničkoj vrijednosti.

Ovo što kažeš da tad ljudi možda nisu uviđali vrijednost tih djela, to je vjerovatno tačno. Ali to ne znači da ona nisu imala vrijednost, već prosto da većina ljudi to nije uspjela prepoznati.

A što se tiče opštih tendencija i da li se i kad se desio peak civilizacije kad je umjetnost u pitanju, to bi se moglo relativno lako matematički utvrditi.

Rangiraš recimo 200 najboljih umjetničih dijela iz svih grana umjetnosti.
Prvo djelo na listi nosi 200 bodova, poslednje jedan bod.

I onda napraviš grafikon, recimo po decenijama, decenije staviš na X osu, a bodove na Y osu, i onda vidiš kako se po decenijama kretao ukupan broj bodova, koji je svaka decenija "osvojila", tj. zbir bodova svih djela nastalih u toj deceniji.

Nešto mi govori, da bi vrhunac tog grafikona bio negdje možda u 18. ili 19. vijeku.

A što se tiče opštih tendencija i da li se i kad se desio peak civilizacije kad je umjetnost u pitanju, to bi se moglo relativno lako matematički utvrditi.

e vidis, ovako se ubija kreativnost :)
mozes ti da pravis jednacine do sutra, ako je ono sto im daje parametre subjektivno, to ti je to. a ako objektivno krenes da bodujes umetnost, tek onda si se zajebao, jer to ne moze. tipa kako ces, sto vise boja iskoristio to vise bodova :)

Ovo što kažeš da tad ljudi možda nisu uviđali vrijednost tih djela, to je vjerovatno tačno. Ali to ne znači da ona nisu imala vrijednost, već prosto da većina ljudi to nije uspjela prepoznati.

kao sto i ti ne prepoznajes danas ono sto je jednako dobro kao to sto je ocigledno prezivelo 300 god, samo malo drugacije

Jovo daj mi najbolju zensku skuplturu u istoriji, ja cu je za par dana 3d modelovati za cnc da ispadne duplo jaca nego ta, jos cu ti gratis napraviti da ti namigne kad prolazis. Ne mislim da moze uopste tako da se gleda.

Ako bih trebao da kazem koji je najjaci period civilizacije, rekao bih dvadeseti vek, ili druga polovina dvadesetog veka, po svim aspektima najveci i najbrzi napredak covecanstva.

kao sto i ti ne prepoznajes danas ono sto je jednako dobro

Navedi mi brate tipa tri četiri moderna 'umetnička dela', kako god ti to definisao, koja mogu da se mere sa Rembrantovim slikama, ili sa tipa slikama Paje Jovanovića. Mislim možemo mi tu da kenjamo kako umetnost svako tumači na svoj način i svako nalazi vrednost u svakom umetničkom delu, ali jednostavno sa aspekta nečega što bi moglo da se nazove majstorstvo ili veština ja ne mogu da ih izjednačim, koliko god pokušavao da budem objektivan i nepristrasan.

I onda napraviš grafikon, recimo po decenijama, decenije staviš na X osu, a bodove na Y osu, i onda vidiš kako se po decenijama kretao ukupan broj bodova, koji je svaka decenija "osvojila", tj. zbir bodova svih djela nastalih u toj deceniji.

Nešto mi govori, da bi vrhunac tog grafikona bio negdje možda u 18. ili 19. vijeku.

Kad se pomene klasična muzika obično neko nađe za shodno da kaže kako su na 4 godišnja doba Vivaldija i sl u ono vrijeme gledali kao na treš folkčinu a na pr Mocart i Betoven su rođeni koju godinu prije njegove smrti.

Dakle i tu imaš stav da je baš ona prva muzika bila najkompleksnija a sve posle nje prostije i gore.

Što se tiče generalno umjetnosti i perioda koji si naveo stvar je u tome što djeluje kao da je 1900te neko kliknuo na turbo. Samim tim što je nama bliži period počinje vrijeme da se dijeli na dekade a ne kao za udaljenije doba na eventualno polovine vijeka.

pa to, poredi se umetnost iz nuzde iz 17. veka gde su ljudi razvijali skilove da naprave nesto sto je potrebno da se malo obogati zivot (slika, muzika, zgrada) sa danasnjom umetnoscu radi umetnosti, koja je losija jer onaj sto je pravi losiji.

ako trazis ono sto je danas umetnost, muzika se nije promenila - drugacija je, ali i dalje se razvija, ono sto prazivi ce biti klasici u nekoj buducnosti.
sto neko sad moze da kaze da neko bahovo ekstra jednostavno delo za klavir bolje od necega danas ekstra jednostavnog sto paz sad, ne zvuci lose. i jedan i drugi komponovali na necemu najmodernijem za svoje doba.
npr ovo je po muzickoj kompleksnosti u rangu popa danas:

a opet jedno od najpoznatijih dela, sa razlogom, na klaviru.

slikarstvo je sa druge strane malo prevazidjeno. tako da nije poredivo. treba se traziti umetnost danas na nekom drugom mestu

Šmoklja

kao sto i ti ne prepoznajes danas ono sto je jednako dobro

Navedi mi brate tipa tri četiri moderna 'umetnička dela', kako god ti to definisao, koja mogu da se mere sa Rembrantovim slikama, ili sa tipa slikama Paje Jovanovića. Mislim možemo mi tu da kenjamo kako umetnost svako tumači na svoj način i svako nalazi vrednost u svakom umetničkom delu, ali jednostavno sa aspekta nečega što bi moglo da se nazove majstorstvo ili veština ja ne mogu da ih izjednačim, koliko god pokušavao da budem objektivan i nepristrasan.

Film neki recimo?

Dobro loše sam se izrazio, više sam mislio na tu modernu i post-modernu 'konceptualnu' Marina Abramovich umetnost, film je čit jbg, drugačiji medij

Celte, slažem se da jednačine ubijaju kreativnost, ali meni s ovim nije cilj da budem kreativan ili da ja stvaram umjetnost, već da iznesem određenu argumentaciju. A tu matematika može biti od koristi.
Naravno, ta lista je subjektivna, ali tu listu ne bih pravio ja, već bi bila rezultat nekog konsenzusa najboljih kritičara i istoričara umjetnosti.
I ako uzmeš njihovo mišljenje kao relevatno može se relativno dobro pratiti kako se kretao kvalitet umjetnosti kroz vrijeme (možda sa izuzetkom nekih poslednjih 50 godina, jer ta djela još nisu ušla u kanon).
To donekle smanjuje validnost moje teze, ali ako vidiš da je grafikon čak i prije ulaska u taj sporni period od 50-ak godina bio u značajnom padu, lako je ekstrapolirati to do danas. Mogućnost greške postoji naravno, ali ipak dobijamo neku sliku, o stanju stvari u umjetnosti.

A ovo što ti kažeš da ja danas ne mogu prepoznati šta će biti remek djelo i klasik... Pa to ipak zavisi dosta. Desilo mi se X puta da pogledam NOVI film, i da odmah kažem "vau, ovo je odlično". Ili ima pjesama koje ti legnu na prvu.

Ovjde postoji određena doza političke korektnosti u stavu Celt-a i Carl Cox-a, u smislu da treba sve periode jednako tretirati, da mi ne možemo donositi takve neke sudove, i sl. Zapravo oni kao da brane zdravorazumsko shvatanje, da kako napreduje civilizacija, tako i sve drugo to prati, i ovi što pričaju o padu umjetnosti, to su reakcionarski elementi i konzerve...

Ali ja iznosim pomalo provokativan i politički nekorektan stav, da u nekom stvarnom smislu kvalitet umjetnosti može kroz vrijeme da raste i opada. I ljudi su znali to da prepoznaju i bez uvijanja su prepoznali neke periode kao vrhunce kreativnosti u pojedinim umjetnostima. Tako npr. imamo zlatno doba naučne fantastike, zlatno doba holivuda... itd.

Evo npr. baš danas, u ovom periodu, mi po stavu ozbiljnih kritičara nalazimo se u zlatnom dobu televizije, jer su serije koje su nastale poslednjih godina, među najboljima ikad. I oni to odmah prepoznaju, ne mora proći tri vijeka da bi neko prepoznao taj kvalitet.

Moja teza, je kad je umjetnost u globalu u pitanju, da je zlatno doba ipak iza nas, što ne znači da nekad u budućnosti neće nastati neko novo zlatno doba.

lepo si ovo reko, zlatno doba rucnog slikarstva po platnu je iza nas, ne vredi to porediti kao sto ne vredi porediti danasnji film sa pozoristem iz 17 veka.
a ovo zlatno doba umetnosti generalno to je politicki korektno ili nekorektno ravna linija. ima samo nesto cemu dajes vecu vrednost (kao slika je vrednija od filma, ili violina od sintisajzera) pa onda tu gde je bilo zlatno doba tog orudja ti kazes da je i generalno umetnost bila bolja.

ako oces bas da poredis, periodi bez ratova i bez gladi recimo da imaju mali pik u kvalitetu generalne umetnosti iliti energije potrosene na nesto sto nece direktno da te nahrani a opet lepo. sve ostalo je subjektivno.

Rts i dalje ima teletekst, jednom dnevno apdejt.

Па има сваки канал коко знам

ja zaboravio da teletekst postoji. odmah mi vraća mnogo loših sećanja kada su starci redovno kladionicu peglali, i na svakom kanalu konstantno mora biti upaljeno ono malo govno na vrhu što prikazuje tri para i rezultate. dvadeset debelih godina sam ja gledao debilizam najlošije kategorije, od lomljenja staklenih stolova pa do milion opsovanih bogova i još svega i svačega između.

@Koveshibor

Tu sam 4-5 puta vidio "sumlja", "sumljivo" i sve ostale varijante. Jednom je bilo toliko grešaka u nekim vijestima o fudbalu da sam uslikao, ali ostalo na pokojnoj Nokiji.

Hrvati klasa, njihov teletekst i danas internet u poređenju sa svim ostalim. Sa PTC-ovog su nedavno poskidali dosta toga, bilo je više sportskih vijesti, tabele, o filmovima, one zanimljivosti i šta sve ne.

@627

Jok, samo još poneka TV ima, bar ovdje. Pitam se koliko košta da se to održava.

@mesni

Meni na period kad nije bila kablovska u kući, pa loš signal i džumbus od teleteksta, nemoguće išta razaznati.

Dokle više ove srboćetnićke konjaće da ujedaju naše cijenjeno pučanstvo??

https://www.b92.net/putovanja/aktuelno/aktuelno/258229/glavata-kornjaca-ponovo-napala-kupaca-u-kastel-luksicu/vest

Fazon bi stvarno bio da joj neko na ledjima nacrta 4S

"Mesec će početi da zaklanja Sunce u 19.26, a onda će zajedno zaći ispod horizonta – u Beogradu u 19.49, u Novom Sadu u 19.52, u Nišu u 19.40", piše u najavi tog retkog događaja.

Tok pomračenja Sunca iznad horizonta biće vidljiv u Beogradu 23 minuta, u Novom Sadu 27, u Nišu 13, navelo je Društvo.

Ni jebeno pomracenje nece da tretira Bugare kao normalan svet

pola mađar pola ustaša

https://www.window-swap.com/

https://pointerpointer.com/

Vredi

Antivakseri i vakseri spadaju u ovu kategoriju, posebno pred kraj života kada su im svi drugi krivi osim njih samih.

Коко иритантан британски ејај генерисан глас ово за ајхамана

Амерички нинџа ПРОПО
https://assets.tickets.rs/123abc321/0/Images/c1d7d53e-12f8-4f89-98a4-884af02fff1a___640x360.jpeg

Užas u Dubrovniku: Palicama demolirali automobil državljana Srbije

pobogu zashto

Браво усташе, једино добро што радите

Robot oborio Boltov rekord, i još poneki užas

╔══╗ ╔══╗ ▓▓
║▒▒║ ║▒▒║ ▓▓▓
║▒▒║ ║▒▓▓█▓
║▒▒║ ║▓█▓
║▒▒║ ║▒▒║
║▒▒║ ║▒▒║

Since voters with foreign and especially non-European backgrounds are so incredibly numerous in this year's election and make up a quarter of the entire electorate, and since 70% of them voted for the opposition yesterday according to SVT's election survey, they have probably also decided the election in the opposition's favor.

Much indeed suggests that if only the native majority Swedes were allowed to vote, the Tidö parties would win the election, and this holds true even if only the Nordic and European immigrants and their children and descendants had been allowed to vote yesterday.

In summary, it can therefore be said that voters with non-European backgrounds both caused S's decline and V's rise, as well as the opposition's likely victory in yesterday's parliamentary election.

Thus, the Tidö parties' and SD's worst nightmare has come true, and against the backdrop that voters with non-European backgrounds will constitute an even larger share of the electorate in the 2030 election, the right wing now fears that they may never win an election again due to the already prevailing and rapidly increasing (super)diversity within the Swedish population composition.

idem sa saita

vidimo se sutra

A vi kenjate Vučiću, c c.

https://www.businessinsider.com/new-tesla-roadster-2-elon-musk-livestream-event-2026-10