prijava

Podijeli sa Vukajlijašima

Interno83.320 odgovora· poslednji pre 13 dana
ЈО

Nedostaje tema na kojoj bi se SVE ŽIVO što nam padne na pamet ili što negdje iskopamo, a nađemo da je zanimljivo, moglo podijeliti sa Vukajlijašima.

Ima tema "Raznorazna pitanja", ali to se odnosi samo na pitanja.

Ima tema "Zanimljivi linkovi", ali se to odnosi samo na linkove.

Ova tema koju sad otvaram namjenjena je da se u njoj mogu podijeliti razne naše misli, ideje, zanimljivi doživljaji, pitanja, nedoumice, novinski tekstovi, članci, videoklipovi, slike i APSOLUTNO SVE ostalo sa Vukajlijašima.

Dakle, da bi se izbjeglo otvaranje tema oko nekih gluposti. Ako doživite nešto zanimljivo ili vam nešto interesantno padne na pamet ili pak negdje na netu naletite na nešto što vas je zaintrigiralo, a mislite da ipak ne zaslužuje posebnu temu, to možete podijeliti sa Vukajlijašima ovdje.

P.S. Ipak u skladu sa pravilima sajta, reklame, spam, pornografija i degutantne stvari nisu dobrodošle.

LE
I onda napraviš grafikon, recimo po decenijama, decenije staviš na X osu, a bodove na Y osu, i onda vidiš kako se po decenijama kretao ukupan broj bodova, koji je svaka decenija "osvojila", tj. zbir bodova svih djela nastalih u toj deceniji.

Nešto mi govori, da bi vrhunac tog grafikona bio negdje možda u 18. ili 19. vijeku.

Kad se pomene klasična muzika obično neko nađe za shodno da kaže kako su na 4 godišnja doba Vivaldija i sl u ono vrijeme gledali kao na treš folkčinu a na pr Mocart i Betoven su rođeni koju godinu prije njegove smrti.

Dakle i tu imaš stav da je baš ona prva muzika bila najkompleksnija a sve posle nje prostije i gore.

Što se tiče generalno umjetnosti i perioda koji si naveo stvar je u tome što djeluje kao da je 1900te neko kliknuo na turbo. Samim tim što je nama bliži period počinje vrijeme da se dijeli na dekade a ne kao za udaljenije doba na eventualno polovine vijeka.

CE

pa to, poredi se umetnost iz nuzde iz 17. veka gde su ljudi razvijali skilove da naprave nesto sto je potrebno da se malo obogati zivot (slika, muzika, zgrada) sa danasnjom umetnoscu radi umetnosti, koja je losija jer onaj sto je pravi losiji.

ako trazis ono sto je danas umetnost, muzika se nije promenila - drugacija je, ali i dalje se razvija, ono sto prazivi ce biti klasici u nekoj buducnosti.
sto neko sad moze da kaze da neko bahovo ekstra jednostavno delo za klavir bolje od necega danas ekstra jednostavnog sto paz sad, ne zvuci lose. i jedan i drugi komponovali na necemu najmodernijem za svoje doba.
npr ovo je po muzickoj kompleksnosti u rangu popa danas:

a opet jedno od najpoznatijih dela, sa razlogom, na klaviru.

slikarstvo je sa druge strane malo prevazidjeno. tako da nije poredivo. treba se traziti umetnost danas na nekom drugom mestu

LE
Šmoklja

kao sto i ti ne prepoznajes danas ono sto je jednako dobro

Navedi mi brate tipa tri četiri moderna 'umetnička dela', kako god ti to definisao, koja mogu da se mere sa Rembrantovim slikama, ili sa tipa slikama Paje Jovanovića. Mislim možemo mi tu da kenjamo kako umetnost svako tumači na svoj način i svako nalazi vrednost u svakom umetničkom delu, ali jednostavno sa aspekta nečega što bi moglo da se nazove majstorstvo ili veština ja ne mogu da ih izjednačim, koliko god pokušavao da budem objektivan i nepristrasan.

Film neki recimo?

ŠM

Dobro loše sam se izrazio, više sam mislio na tu modernu i post-modernu 'konceptualnu' Marina Abramovich umetnost, film je čit jbg, drugačiji medij

ЈО

Celte, slažem se da jednačine ubijaju kreativnost, ali meni s ovim nije cilj da budem kreativan ili da ja stvaram umjetnost, već da iznesem određenu argumentaciju. A tu matematika može biti od koristi.
Naravno, ta lista je subjektivna, ali tu listu ne bih pravio ja, već bi bila rezultat nekog konsenzusa najboljih kritičara i istoričara umjetnosti.
I ako uzmeš njihovo mišljenje kao relevatno može se relativno dobro pratiti kako se kretao kvalitet umjetnosti kroz vrijeme (možda sa izuzetkom nekih poslednjih 50 godina, jer ta djela još nisu ušla u kanon).
To donekle smanjuje validnost moje teze, ali ako vidiš da je grafikon čak i prije ulaska u taj sporni period od 50-ak godina bio u značajnom padu, lako je ekstrapolirati to do danas. Mogućnost greške postoji naravno, ali ipak dobijamo neku sliku, o stanju stvari u umjetnosti.

A ovo što ti kažeš da ja danas ne mogu prepoznati šta će biti remek djelo i klasik... Pa to ipak zavisi dosta. Desilo mi se X puta da pogledam NOVI film, i da odmah kažem "vau, ovo je odlično". Ili ima pjesama koje ti legnu na prvu.

Ovjde postoji određena doza političke korektnosti u stavu Celt-a i Carl Cox-a, u smislu da treba sve periode jednako tretirati, da mi ne možemo donositi takve neke sudove, i sl. Zapravo oni kao da brane zdravorazumsko shvatanje, da kako napreduje civilizacija, tako i sve drugo to prati, i ovi što pričaju o padu umjetnosti, to su reakcionarski elementi i konzerve...

Ali ja iznosim pomalo provokativan i politički nekorektan stav, da u nekom stvarnom smislu kvalitet umjetnosti može kroz vrijeme da raste i opada. I ljudi su znali to da prepoznaju i bez uvijanja su prepoznali neke periode kao vrhunce kreativnosti u pojedinim umjetnostima. Tako npr. imamo zlatno doba naučne fantastike, zlatno doba holivuda... itd.

Evo npr. baš danas, u ovom periodu, mi po stavu ozbiljnih kritičara nalazimo se u zlatnom dobu televizije, jer su serije koje su nastale poslednjih godina, među najboljima ikad. I oni to odmah prepoznaju, ne mora proći tri vijeka da bi neko prepoznao taj kvalitet.

Moja teza, je kad je umjetnost u globalu u pitanju, da je zlatno doba ipak iza nas, što ne znači da nekad u budućnosti neće nastati neko novo zlatno doba.

Celt, aj mi nađi neku današnju pop stvar koja po kompleksnosti može parirati ovome

(a ovo je tek jedan (četvrti) stav simfonije, po meni među najboljim stvarima što je Mocart komponovao) - 41. simfonija

CE

lepo si ovo reko, zlatno doba rucnog slikarstva po platnu je iza nas, ne vredi to porediti kao sto ne vredi porediti danasnji film sa pozoristem iz 17 veka.
a ovo zlatno doba umetnosti generalno to je politicki korektno ili nekorektno ravna linija. ima samo nesto cemu dajes vecu vrednost (kao slika je vrednija od filma, ili violina od sintisajzera) pa onda tu gde je bilo zlatno doba tog orudja ti kazes da je i generalno umetnost bila bolja.

ako oces bas da poredis, periodi bez ratova i bez gladi recimo da imaju mali pik u kvalitetu generalne umetnosti iliti energije potrosene na nesto sto nece direktno da te nahrani a opet lepo. sve ostalo je subjektivno.

ŠM
Ovjde postoji određena doza političke korektnosti u stavu Celt-a i Carl Cox

Ne znam da li bih baš definisao to kao političku korektnost, ali je česta pojava kad god se potegne ova priča 'nekad je sve bilo bolje u odnosu na sad kad je sve gore', najčešće na temu muzike. Nađu se ti koji će da kontriraju i da pričaju 'ama ljudi muzika je i dalje muzika, ima dobre muzike ima puno sranja, isto tako je bilo i u tom rendom periodu koji vi glorifikujete, samo što je od tada prošlo mnogo vremena pa je ono što je bilo sranje zamrlo a ostao je samo kvalitet'. Moj problem s tim je što ja i dalje nisam dobio konkretne primere toga što je toliko 'dobro' i 'kvalitetno' dan danas, iako sam na ono što je sranje već oguglao. Doduše tu se već radi i o ukusima, žanrovima, subjektivnim osećajima i šta sve ne, ali svakako je interesantno to njihovo rezonovanje i ubeđenost da kvalitet muzike i umetnosti generalno nije opao, pokušavam da ga shvatim i dajem šansu tim novim sranjima al ne ide.

CE
Celt, aj mi nađi neku današnju pop stvar koja po kompleksnosti može parirati ovome

znaci kompleksno = kvalitetno jelte?

vidis, tu si prvu gresku u ocenjivanju umetnosti napravio.
ako mene pitas ja mocarta nesto i ne volim posebno, najmanje mi slusljiv od svih klasicnih, da ne kazem smara me uglavnom, tako da mi malo bezveze da kacim ovde sta bi sve radije slusao od konkretno ovog sto si okacio :)

Moj problem s tim je što ja i dalje nisam dobio konkretne primere toga što je toliko 'dobro' i 'kvalitetno' dan danas,

ono sto od pre 10 god sto volis da cujes opet. jos bolje je ono od pre 30 god sto se i dalje slusa.
nije muzika samo do melodije i kompleksnosti.

ЈО

Moj i šmokljin stav je ono, nije nam problem reći nešto što vidimo i što je očigledno, pa čak i ako se to naizgled kosi sa zdravim razumom. Ja bih isto logičkim razmišljanjem došao do stavova kao što ih ima celt i Carl Cox, ali to bi bilo neko razmišljanje apriori, čistom argumentacijom. Ali a posteriori, tj. nakon uviđanja konkretnih činjenica, tj.se vidi taj neki pad kvaliteta (ne u svim oblastima umjetnosti, ali u većini), ne mogu da ostanem pri tom stavu već moram da priznam da tog pada ipak ima.

Ja bih sad mogao na silu da se trudim da oponiram samom sebi, da bih zadržao taj zdrav razum tako što ću reći, današnje slušam/gledam sve, a ono od ranije, samo što je probrano ili kanonizovano... ili bih mogao pribjeći nekoj sličnoj argumentaciji da to zapažanje pobijem, ali zašto bih to radio? Zar nije poštenije reći, jest jebi ga, ima nekog pada u kvalitetu, ajmo vidjeti zašto.

I na to zašto već imam neke potencijalne odgovore, ali da bi se dotle došlo, treba se prvo priznati da neki pad postoji.

LE

Jel bi prihvatili da je neki album Majlsa Dejvisa po kvalitetu u rangu nekog klasičnog djela?

CE

tad nije bilo popularno da se peva uz muziku, to bilo seljacki i onda morala melodija da se kiti. vremenom i liriks postao bitna stvar u muzici, pa muzika moze da bude "prostija" sa vise ritma, manje melodije itd. menja se to vremenom

ŠM
Ledeni
Jel bi prihvatili da je neki album Majlsa Dejvisa po kvalitetu u rangu nekog klasičnog djela?

Ja bih, iako mi džez zvuči kao rendom naklapanje nota koje je previše nepotrebno komplikovano, ali shvatam da je to zbog mojih ličnih preferenci i ograničenja, i razumem važnost toga što je on uradio za razvoj muzike. Ali to onda nije po kvalitetu već po uticaju, za kvalitet već jebem li ga, tu svako ima neke svoje individualne subjektivne procene.

ЈО

Ujak moj kad je prvi put čuo stvar "Paradise City" odlijepio je čovjek odmah. Haos stvar. Na stranu što neki tvrde da su Gansi komercijala i ovo i ono... Ali pjesma je stvarno haos. Danas nažalost ne izlaze baš često pjesme da na prvu otkineš, a da se onda opet slušaju poslije 30 godina.

I ovo što sam rekao od 1400. do 1900. ne odnosi se na popularnu muziku, već na tradicionalne grane umjetnosti.

Popularna muzika je po meni bila prilično dobra sve do 1990-ih... a nakon toga, pa, nađe se ponešto dobro... ali ne kao prije.

Pa šta mislite zašto se TOLIKO obrađuju stari hitovi... osamdesete su već sto puta prerađene i iskorištene u semplovima...

Mislim da kako vrijeme prolazi civilizacija postaje sve više i više weird... čudno vrijeme, otuđeno. Osamdesetih nisu visili po cijeli dan na računaru, pa su imali više vremena da stvaraju i da eksperimentišu sa gitarom. I više su vjerovali u to što rade.

Danas je jedina ozbiljna nova ideologija transhumanizam... a po njoj, pred nama su samo veliki rizici i izazovi. A osamdesetih ljudi su još imali one snove, kao samo da se završi hladni rat, pa ćemo svi živjeti slobodno i u miru, i vozati leteće automobile. 80ih su leteći automobili bili pojam budućnosti, a danas je pojam budućnosti neka distopija ala Black Mirror.

CE
Ja bih sad mogao na silu da se trudim da oponiram samom sebi, da bih zadržao taj zdrav razum tako što ću reći, današnje slušam/gledam sve, a ono od ranije, samo što je probrano ili kanonizovano... ili bih mogao pribjeći nekoj sličnoj argumentaciji da to zapažanje pobijem, ali zašto bih to radio? Zar nije poštenije reći, jest jebi ga, ima nekog pada u kvalitetu, ajmo vidjeti zašto.

ama prosto je. jel uvek radije slusas mocarta od neceg "modernog". ako je odgovor ne, onda si i ti isto kao i ja samo sto mnogo pridajes vaznosti nekoj kompleksnosti, a ako cemo pravo i to, ako gledas tehniku sviranja i muzike, teze da se svira dosta toga danas nego violina u orkestru sa 100 njih, gudas 3 note a zvuci grandiozno al ajd.

vrhunac umetnosti je ono sto ti se svidja. ne mozes tu da das neku objektivnu vrednost pa da se ubijes. ne bi ni trebao.

a najveca glupost i ogranicenje koje sebi mozes da stavis je da automatski mislis da ako ti se nesto svidja a ne bi trebalo da si negde pogresio i da si manje vredan jer ti je jednostavno ili sta ga znam i da se ubedis da je lose.
tad omatoris i krenes da jedes govna kako danas sve sranje, a onomad... ono sto ja znam... eeee, da znas kako je to tad bilo, pa onda naravno da neces ni naci nesto novo da ti se svidja

ЈО

što se mocarta tiče u pravu si, uzeo sam ono kao primjer kompleksnosti, ali nije samo u tome kvalitet.

mislim ne znam šta bih još dodao na ovo sve.

Moj stav da do nekog pada dolazi je subjektivan... Sad bi tu trebalo dosta primjera i argumentacije da bi se on potkrijepio.

Evo reći ću samo za sebe konkretno što se muzike tiče... slušao sam sve, i pop i rok, i klasičnu i razne još žanrove.

U svakom žanru ima sranja, ima i remek dijela.

Ali npr. ipak bih stavio remek djela klasike, malo ispred remek djela popularne muzike.

A opet unutar same popularne muzike više nalazim djela koja me oduševljavaju u muzici 60ih, 70ih i 80ih godina, nego u ovoj današnjoj. Prosto taj mi je utisak.

I mislim da nisam jedini koji tako misli, a pogotovo je značajno to što se ja nisam ni rodio kad je ta muzika nastajala, tako da se može reći da sam nepristrasan i nisam pod dejstvom nostalgije pa da kujem u zvjezde "pjesme iz moje mladosti".

@Ledeni

Stavio bih i Miles Davis-a i pojedine rok albume u rang sa klasikom, ali to bi ipak više bili izuzeci. Dobar album > prosječna simfonija.

AG

Dobra vam je diskusija, uživanje čitati ovako nešto na forumu.

No...

Јова
@zglavkar: Kad je u pitanju popularna muzika (rokenrol, pop, i razni derivati), po meni je vrhunac bio u kasnim 1960-im godinama. Ali sve od 1955-1990 je poprilično dobro. Nakon toga, nažalost pad. I sad ima dobrih pjesama, nisam isključiv, ali konstatujem neku opštu tendenciju.

2019. i 2020. godina je najbolja u poslednjih 50 godina što se tiče, evo barem rok muzike. Kreativnost probija plafon usled korone i toga što mnogi nisu imali gde da nastupaju i ostalo je samo - stvaranje. Kapiram da je tako i u drugim žanrovima koje slabije slušam. Mada sam ja i generalno stava da je muzika i prethodnih godina bila samo u uzlaznoj putanji ako samo malo imaš volje da zagrebeš, pošto nove planetarno popularne Ganse sigurno nećemo imati i nije moguće da će se desiti novi "Paradise City", ali desiće se hiljade jednako dobrih pesama koje više nije moguće čuti osim ako ih sam ne potražiš.

Potražiti na primer na Spotify "new classical composers", a onda kliknuti na bilo kojeg od njih i videće se da su bili itekako produktivni u prethodne dve godine. Možda slušanje tih novih izdanja promeni nečije mišljenje, proširi vidike. Kapiram da tako može da se uradi za bilo koji žanr.

To naravno ne znači da će u ovom instant vremenu bilo šta od tog novog postati popularno, ili poznato. Ali tu onda dolazimo do toga da konzumenti postaju površniji, a ne da stvaralaštvo nije na nekadašnjem nivou, tako da se ovo "instant" ne odnosi na muzičare i muziku (osim na one koji to žele biti), već smo mi kao slušaoci postali instant.

MN

ja zaboravio da teletekst postoji. odmah mi vraća mnogo loših sećanja kada su starci redovno kladionicu peglali, i na svakom kanalu konstantno mora biti upaljeno ono malo govno na vrhu što prikazuje tri para i rezultate. dvadeset debelih godina sam ja gledao debilizam najlošije kategorije, od lomljenja staklenih stolova pa do milion opsovanih bogova i još svega i svačega između.

CA

@Koveshibor

Tu sam 4-5 puta vidio "sumlja", "sumljivo" i sve ostale varijante. Jednom je bilo toliko grešaka u nekim vijestima o fudbalu da sam uslikao, ali ostalo na pokojnoj Nokiji.

Hrvati klasa, njihov teletekst i danas internet u poređenju sa svim ostalim. Sa PTC-ovog su nedavno poskidali dosta toga, bilo je više sportskih vijesti, tabele, o filmovima, one zanimljivosti i šta sve ne.

@627

Jok, samo još poneka TV ima, bar ovdje. Pitam se koliko košta da se to održava.

@mesni

Meni na period kad nije bila kablovska u kući, pa loš signal i džumbus od teleteksta, nemoguće išta razaznati.

BO
"Mesec će početi da zaklanja Sunce u 19.26, a onda će zajedno zaći ispod horizonta – u Beogradu u 19.49, u Novom Sadu u 19.52, u Nišu u 19.40", piše u najavi tog retkog događaja.

Tok pomračenja Sunca iznad horizonta biće vidljiv u Beogradu 23 minuta, u Novom Sadu 27, u Nišu 13, navelo je Društvo.

Ni jebeno pomracenje nece da tretira Bugare kao normalan svet

JO

Antivakseri i vakseri spadaju u ovu kategoriju, posebno pred kraj života kada su im svi drugi krivi osim njih samih.

62

Коко иритантан британски ејај генерисан глас ово за ајхамана

MN

╔══╗ ╔══╗ ▓▓
║▒▒║ ║▒▒║ ▓▓▓
║▒▒║ ║▒▓▓█▓
║▒▒║ ║▓█▓
║▒▒║ ║▒▒║
║▒▒║ ║▒▒║

CA
Since voters with foreign and especially non-European backgrounds are so incredibly numerous in this year's election and make up a quarter of the entire electorate, and since 70% of them voted for the opposition yesterday according to SVT's election survey, they have probably also decided the election in the opposition's favor.

Much indeed suggests that if only the native majority Swedes were allowed to vote, the Tidö parties would win the election, and this holds true even if only the Nordic and European immigrants and their children and descendants had been allowed to vote yesterday.

In summary, it can therefore be said that voters with non-European backgrounds both caused S's decline and V's rise, as well as the opposition's likely victory in yesterday's parliamentary election.

Thus, the Tidö parties' and SD's worst nightmare has come true, and against the backdrop that voters with non-European backgrounds will constitute an even larger share of the electorate in the 2030 election, the right wing now fears that they may never win an election again due to the already prevailing and rapidly increasing (super)diversity within the Swedish population composition.
KR

Može li neko da nađe onaj komentar sa jutjuba gde neka riba piše kako su se raspali Elitni odredi
ono tipa jel kriva Nikolija ili Relja

Prijavi se na vukajlija.com da bi odgovorio.Prijavi se