Znači, vasiona je konačna, ali mi ne možemo dokučiti tu konačnost . Ali šta je onda iza njenih granica?
Како је настало све што је око нас
Bojim se da ću da smorim druge ljude na forumu, ali čisto da probam da objasnim:
Osecamo gravitacionu silu i sa podrucja koje su van "vidljivog" dela vasione koji je uzgred receno samo mrvica Vasione. Potpuno je neobjasnjiva tvrdnja da osecamo gravitaciju samo iz vidljivog dela Vasione.
Radi se o sledećem: ako je brzina prostiranja gravitacije jednaka brzini svetlosti (što je meni bilo najspornije ali mi je dotični fizičar potvrdio) onda do nas dopire gravitacioni uticaj samo onih tela koja se nalaze u granicama vidljivog svemira (odnosno čija je svetlost doprla do nas) a to je nekih 13.5 milijardi svetlostnih godina u jednom pravcu (ako prihvatimo sada važeću procenu starosti svemira). To je zato što, ako do nas nije stigla svetlost sa udaljenijih tela, nije stigao ni gravitacioni uticaj jer im je potrebno isto vreme. To znači da na nas gravitaciono utiče ona materija koja se nalazi u zamišljenoj lopti prečnika 27 milijardi svetlosnih godina u čijem smo mi centru. O zbiru odnosno poništavanju gravitacionih uticaja govorim samo u ovim proporcijama jer se statistički gledano, u fizici smatra da je materija podjednako raspoređena u svim pravcima.
Ako npr. ti lebdis negde izmedju Jupitera i Saturna i namesten si bas tako da su G sile podjednake i da se potiru, tebi zaista moze biti svejedno, ali kada istu pricu prenesemo na galaksijski nivo ili na odnos 2-3 crne rupe tada vise nije svejedno. Jednostavno neko mora da ponese gravitacijsku prevlast i bude dominantan. Bas kao u vucjem coporu.
Naravno, ti ovde govoriš o manjim proporcijama. Za to ti nije potreban primer crne rupe već je dovoljan primer zemlje, jer na sve nas utiče gravitacija zemlje (tj. gravitacioni uticaj na mene kao centar vasione nije jednak nuli - očigledno). Ali, ja govorim o gorepomenutim velikim proporcijama vidljivog svemira.
pošto je sve samo iskrivljenje prostora to znači da je vasiona ograničena i da ne postoji pitanje "šta ima iza" jer se sve nastavlja u krug, gde god okrenuo. Samo kazem :)
Nego, pošto beskonačnost ne postoji u prirodi i proizvod je naše bolesne mašte, to takođe govori o tome da je univerzum verovatno konačna... takođe, samo kažem :)
A to što ceo dan sedimo i razmišljamo o tome šta ima tamo "iza" i zbog toga nismo ceo dan videli šta je iza ovih vrata, to znači da verovatno mlatimo praznu slamu
Dobro Cepač, ali šta je iza te amebe ili čega god, to gde se ameba nalazi, ako je vasiona ipak ograničena? Kontam da mora nešto da bude iza. Nije mi jasno kako nešto može da bude ni u čemu.
Mislim da je neko ranije napisao. Problem je u našem mozgu. Do određene granice nam pomaže da shvatimo izvesne principe po kojima "stvar" funkcioniše. Nakon toga nas samo ograničava. I mene Gamby buni to pitanje "šta je iza amebe?". Da li postoji još ameba ili ne?
uuuuuuuu našao sam nešto skroz zanimljivo za ovu temu :D
http://news.nationalgeographic.com/news/2010/03/100322-dark-flow-matter-outside-universe-multiverse/
@Advokat
Pogresno postavljena stvar. Ako svetlost sa nekog udaljenog tela nije stigla do Zemlje to ne znaci da njen gravitacioni uticaj nije stigao. To moze da znaci samo da je ta materija mnogo kasnije pocela da isijava svetlost, ali nevezano za isijavanje svetlosti materija ko materija uvek vrsi gravitacioni uticaj.
Npr. gomila hladne materije vrsi gravitacioni uticaj, a ista gomila se "potpali" i postane zvezda par miliona godina kasnije. Rezultat: svetlost kasni par miliona godina za gravitacionim uticajem. Mnogo se zvezda "upalilo" i ugasilo za 13.5 mlrd. godina postojanja vasione ali je gavitacioni uticaj njihove materije ostao podjednak.
pošto je sve samo iskrivljenje prostora to znači da je vasiona ograničena i da ne postoji pitanje "šta ima iza" jer se sve nastavlja u krug, gde god okrenuo.
Ovo je najbolje tumacenje konacnosti/beskonacnosti vasione.
Drugo, ako je vasiona nastala u Velikom Prasku iz singulariteta gde je sva materija bila skoncentrisana i gravitaciono ujedinjena, to znaci da gravitaciono medjudejstvo kasnije rasprskane materije nikada nije ni prestajalo. Zamisli to kao da razvlacis gumenu pantljiku od neke tacke pa do trenutnog polozaja u vremenu od t=0 do danas.
@Gambi, nema nista van amebe, sve je ameba u pokretu i previranju. To je po teoriji jedne Vasione. E sad ako postoji vise vasiona, jebem li ga.
@Borko vidimo sve vise i vise zvezda uglavnom zbog napretka na podrucju optike i elektronike. Isuvise kratko posmatramo nebo da efekat o kome govoris bio zabelezen. Mada nije iskljucen. Zvezde se radjaju "svaki dan".
U početku beše ništa.Tako i ostade...
To moze da znaci samo da je ta materija mnogo kasnije pocela da isijava svetlost, ali nevezano za isijavanje svetlosti materija ko materija uvek vrsi gravitacioni uticaj.
Bojim se da se ne razumemo zbog problema sa terminologijom. Pod "vidljivim svemirom" u kosmologiji se smatra (a tako ga i ja koristim) onaj deo svemira iz koga je vetlost stigla do nas. Nebitno da li neko telo isijava svetlost ili ne, bitno je da je udaljenost u svetlosnim godinama manja ili jednaka starosti svemira, tako da je "potencijalna" svetlost mogla da doputuje do nas kao posmatrača. Ne mislim bukvalno na ono što se vidi, već na ono što bi, da sija, moglo da se vidi. Sve iza granica vidljivog sveimra je toliko udaljeno da njegova svetlost (ako sija) još nije stigla do nas. Mi inače još uvek ne raspolažemo dovoljno dobrim uređajima za osmatranje objekata blizu granice vidljivog svemira uzetog u gornjem značenju, mada su osmatrački uređaji sve kvalitetniji i verovatno će uskoro moći da bace pogled skoro na samu granicu.
A zašto gravitaciju treba posmatrati kao neku silu koja se prenosi putem čestica posrednika? Mislim da postoji jedno (prilično staro) gledište koje silu gravitacije i zakrivljenje prostora koje gravitacija izaziva posmatra kao deformaciju četvorodimenzionalnog prostor-vreme kontinuuma nastalu prisustvom materije (šta god ona bila) u istom? Na taj način gravitacija ne bi zahtevala česticu prenosnika, već bi imala status četvorodimenzionalnog topološkog fenomena, gde bi materija bila ulegnuće.
To je Ajnštajnova teorija, koliko se sećam.
Mislim da postoji jedno (prilično staro) gledište koje silu gravitacije i zakrivljenje prostora koje gravitacija izaziva posmatra kao deformaciju četvorodimenzionalnog prostor-vreme kontinuuma nastalu prisustvom materije (šta god ona bila) u istom?
Pa i nije baš staro gledište. To ti je jedan od osnovnih elemenata Ajnštajnove postavke prostor-vremena :)
Advokat jesi li ti advokat ili fizičar bre?:)
Pa stara je u odnosu na Hokinga i kompaniju?
Za razumevanje velicine kosmosa smo jos jako mladi a i jako malo znamo,mi poznajemo samo prostor koji razlazemo na 3 dimenzije i vreme koje je izvedena jedinica iz prostora.So znaci da mi samo poznajemo fenomen prostora.e zato smo ograniceni jer u kosmosu ima mnogo fenomena koje mi ne mozemo da merimo ili ih ne razumemo.Beskonacnost je primenjljiva samo u nekim sistemima sto bi moglo da vazi za kosmos a i nemora npr brojevi kad stignu beskonacnost vrate se na nulu a ta nula je jos veci fnomen kao pocetak i kraj kao pozitivan i negativan.kad resimo misteriju nule mozda resimo i misteriju kosmosa.zamislite balon pun vazduha znaci pod pritiskom koji prikljucujete na vakuum pumpu.pritisak opada,balon smanjuje prostor unutar sebe.kada dostigne nulu trpi dok moze i onda se okida nov proces koji stvara nazovimo negativan prostor,kada se balon okrece naopacke i raste u negativnom smeru.kad duvamo dalon on raste,kad ga vakumiramo opet raste samo u drugom smeru.takvo nesto moze da se odvija i na makro planu,banalan primer ali raspaljuje mastu :)
"brojevi kad stignu beskonacnost vrate se na nulu" ??
PS. Pitajte indijce za nulu, oni su je smislili.
brojevi kad odu u +beskonacno prelaze u - beskonacno i tako sve do nule gde opet teze + beskonacnosti.vrzino kolo :D
Da li postoji samo ova nasa vasiona, samo nas svemir? Da li je mozda bila jos jedna lopta kojoj se desio veliki prasak? Mozda ima na desetine svemira oko ovog naseg i svojom gravitacijom tako razvlace ovaj nas?
Dokaz teorije big banga je pozadinsko mikrotalasno zračenje za koje se smatra da je eho velikog praska. Zašto je to svemirsko zračenje toliko drugačije od zračenja zvezda, pulsara i drugih kosmičkih tela? Pa kako naučnici tvrde to zračenje je omni-direkciono tj isto sa svih strana, mereno iz 100.000 uglova daje iste rezultate. E sad to je dobra baza za teoriju ali i dalje je teorija bez 100% dokaza.
Bojim se da se ne razumemo zbog problema sa terminologijom. Pod "vidljivim svemirom" u kosmologiji se smatra (a tako ga i ja koristim) onaj deo svemira iz koga je vetlost stigla do nas. Nebitno da li neko telo isijava svetlost ili ne, bitno je da je udaljenost u svetlosnim godinama manja ili jednaka starosti svemira, tako da je "potencijalna" svetlost mogla da doputuje do nas kao posmatrača. Ne mislim bukvalno na ono što se vidi, već na ono što bi, da sija, moglo da se vidi. Sve iza granica vidljivog sveimra je toliko udaljeno da njegova svetlost (ako sija) još nije stigla do nas. Mi inače još uvek ne raspolažemo dovoljno dobrim uređajima za osmatranje objekata blizu granice vidljivog svemira uzetog u gornjem značenju, mada su osmatrački uređaji sve kvalitetniji i verovatno će uskoro moći da bace pogled skoro na samu granicu.
Advokate a na kojoj udaljenosti se nalazi granica vidljive vasione?
A za gravitaciju ja kontam da je sva materija u vasioni gravitaciono ujedinjena još od velikog praska jer se tada nalazila na jednom mestu. Posle toga se ona samo razilazila ali nije gubila međusobni gravitacioni kontakt koji je, istina, sve slabiji i lsabiji. Zbog ovoga ne bi trebalo da postoji nijedno parče materije čiji gravitacioni uticaj već nije ostvaren.
Tako je Virtual, potpuno ispravno vidjenje. Nema gravitaciono nezavisne, odbegle ili gravitacione neukalkulisane materije u Vasioni, koliko god da je ona trenutno daleko jer je pre 13.5 mlrd. godina bila toliko blizu da se to ne moze ni zamisliti.
Tako je Virtual, potpuno ispravno vidjenje.
O fala Atome. Šta da vam kažem i astronomiju cepam.
O.K. Mislim da shvatam šta želite da kažete i naslućujem svoju grešku u pogledu "nedostajuće" gravitacije. Ono što ostaje kao problem je, nevezano za to, činjenica poništavanja suprotstavljenih gravitacionih uticaja, ali to moram još da razradim :)
Advokate a na kojoj udaljenosti se nalazi granica vidljive vasione?
Granica vidljive vasione se nalazi na udaljenosti izraženoj u svetlosnim godinama koja odgovara starosti vasione (tj. ako prihvatimo da je starost vasione 13.5 milijardi godina, granica vidljive vasione se nalazi na udaljenosti od 13.5 milijardi svetlosnih godina od nas).
Granica vidljive vasione se nalazi na udaljenosti izraženoj u svetlosnim godinama koja odgovara starosti vasione (tj. ako prihvatimo da je starost vasione 13.5 milijardi godina, granica vidljive vasione se nalazi na udaljenosti od 13.5 milijardi svetlosnih godina od nas).
Advokate opet pojednostavljujes stvari. Polazis od pretpostavke da se sva materija od Velikog praska do danas udaljavala brzinom svetlosti pa je stoga danas udaljena 13.5 mlrd godina od "centra Vasione" (koji uzgred receno i ne postoji jer se bukvalno nalazi nigde i svuda). U najmanju ruku nije tacno. Niti se materija udaljava brzinom svetlosti niti je Vasiona sfera poluprecnika 13.5 mlrd. svet. god. Dokaz: galaksije "beze od nas" i vremenom povecavaju brzinu (crveni pomak) sto znaci da se ne krecu brzinom svetlosti vec znatno manjom brzinom.
Zakljucak: Vasiona realno ne sadrzi tako velike distance kao sto je 13.5 mlrd. svetlosnih godina, cak i ako se mogu dokazati tako velike distance to je zbog zakrivljenosti prostora i vremena kao i komplikovanog i bizarnog oblika Vasione.
Advokate opet pojednostavljujes stvari. Polazis od pretpostavke da se sva materija od Velikog praska do danas udaljavala brzinom svetlosti pa je stoga danas udaljena 13.5 mlrd godina od "centra Vasione" (koji uzgred receno i ne postoji jer se bukvalno nalazi nigde i svuda). U najmanju ruku nije tacno. Niti se materija udaljava brzinom svetlosti niti je Vasiona sfera poluprecnika 13.5 mlrd. svet. god. Dokaz: galaksije "beze od nas" i vremenom povecavaju brzinu (crveni pomak) sto znaci da se ne krecu brzinom svetlosti vec znatno manjom brzinom.
O.K. Ovo je već izazov :)
Pre svega, o udaljavanju nam govori plavi pomak a ne crveni.
Drugo, materija se kroz prostor kreće brzinama mnogo manjim od brzine svetlosti, kao najveće moguće brzine, to je tačno, ali (famozno ali) brzina svetlosti je najveća moguća brzina kretanja KROZ prostor, koja, međutim, ne utiče na brzinu širenja samog prostora niti je ograničava.
Postoji jedna, ni malo naivna i poprilično prihvaćena teorija a to je teorija inflacije, po kojoj je svemir, u jednoj fazi širenja, doživeo skoro trenutnu ekspanziju do dimenzija koje po redu veličine odgovaraju sadašnjem svemiru i nakon toga nastavio da se širi manje-više sadašnjim tempom. Teorija inflacije daje rešenje za tezu po kojoj je svemir u dimenzijama mnogo veći od sfere (ili nečeg sličnog) poluprečnika 13,5 milijardi sg,
iako, strogo gledajući, uz ograničenje koje predstavlja brzina svetlosti, nikako ne bi mogao da ima ni tu minimalnu veličinu.
EDIT: greška je moja, plavi pomak govori o približavanju, a crveni o udaljavanju.
EDIT: greška je moja, plavi pomak govori o približavanju, a crveni o udaljavanju.
Dobro je ispravio si se. Crveni pomak je dokaz udaljavanja kao sto rekoh.
Moram ti priznati da za jednog advokata, ako to jesi, veoma hrabro raspravljas na temu astronomije sa magistrom nuklearne fizike.
svetlosti je najveća moguća brzina kretanja KROZ prostor, koja, međutim, ne utiče na brzinu širenja samog prostora niti je ograničava.
Moras shvatiti da "tamo" (mada to "tamo" i ne postoji bez materije) gde nema materije nema ni prostora ni vremena. Nije prostor/vreme nesto sto je odvojivo od materije pa da se siri i postoji zasebno, tako da se vasiona siri brzinom kretanja materije. Prostor/vreme su uslovljeni prisustvom materije, ako ima prostora ima i materije u blizini inace nema nicega.
iako, strogo gledajući, uz ograničenje koje predstavlja brzina svetlosti, nikako ne bi mogao da ima ni tu minimalnu veličinu.
Dobro je, pocinjemo da razmisljamo racionalno. Ali, u vasioni i pored ogranicenja brzine svetlosti postoje vece distance od 13.5 mlrd sv.god. Npr. zvezda A je relativno udaljena od zvezde B u zavisnosti od toga "s'koje strane" merimo njihovu medjusobnu udaljenost.
Moram ti priznati da za jednog advokata, ako to jesi, veoma hrabro raspravljas na temu astronomije sa magistrom nuklearne fizike.
Je l` ovo savet da se manem ćorava posla?
Moras shvatiti da "tamo" (mada to "tamo" i ne postoji bez materije) gde nema materije nema ni prostora ni vremena. Nije prostor/vreme nesto sto je odvojivo od materije pa da se siri i postoji zasebno, tako da se vasiona siri brzinom kretanja materije.
JA to shvatam, ali po svemu sudeći opet nisam bio dovoljno precizan u izražavanju - prostor se, po inflatornoj teoriji, nije širio za svoj groš već se "razvlačio" zajedno sa materijom koja se u njemu nalazi (i ako ti tako odgovara, koja ga određuje) a i danas se na taj način širi samo sporije. O ovome govore izmereni crveni pomaci nekih deep-sky objekata koji imaju toliki crveni pomak da bi to trebalo da znači da se kroz prostor kreću brzinom većom od brzine svetlosti, pa je jedino objašnjenje tog fenomena bilo da se zapravo sam prostor između nas i tih objekata širi.
Plastično objašnjenje (možda tebi nije potrebno, ali ako još ima entuzijasta koji ovo čitaju, da im bude lakše o čemu pričam):
Zamisli automobil koji se udaljava putem od tebe - naravno, čuje se uobičajeni doplerov efekat. A sad zamisli da pored toga što se automobil udaljava putem od tebe, istovremeno se i sam put izdužuje i razvlači, time povećavajući udaljenost između tebe i automobila (iako se automobil u odnosu na put kreće istom brzinom kao u prvom primeru) - doplerov efekat je mnogo izraženiji i ti možeš steći utisak da se automobil kreće mnogo većom brzinom, pa čak i brzinom koju on nikako, obzirom na mogućnosti motora, ne može da postigne.
"iako, strogo gledajući, uz ograničenje koje predstavlja brzina svetlosti, nikako ne bi mogao da ima ni tu minimalnu veličinu."
Dobro je, pocinjemo da razmisljamo racionalno.
Ovo je i bilo moje shvatanje, dok me fizičari nisu poučili ponešto o inflatornoj teoriji i sličnim stvarima.
Advokat, Atome, jebo vas bog pa sad mi je sve jasno, hvala vam.
A zar u poslednjih par godina nije došlo do nekih izuzetaka o brzini sletlosti kao najvećoj mogućoj brzini? Odavno nisam brčkao na temu fizike ali koliko se sećam Čereknovljev efekat kao nuspojava kretanja brzinom većom od svetlosne ili tako nešto?
Čerenkovljev efekat se odnosi na kretanje čestica kroz neki medij, kroz koji se svetlost inače sporije kreće nego kroz vakuum. U vakuumu ovog efekta nema i za njega važi da je brzina svetlosti najveća. Ali, Cepam atome će sigurno to bolje objasniti.