ChatGPT DeepSeek i ostali AI modeli

'Nači ovdje postujte neke interesante interakcije koje ste imali sa ChatGPT-jem.

Najbolje slika tipa screenshot, a ako vam se ne da, možete i prosto kopirati prompt+odgovor.

Malo se stidim što nisam to i sam tako jasno i do kraja provalio.

Znacio bi mi link, pa ako vam smeta, brisite :)

https://www.reserected.com/

PROMPT: What did screentime replace? Before computers and phones, how did people spend their time? I have certain ideas, but I want to check if you think the same. Try to select the most important thing on which bulk of the time, that's now spent online, went?

ODGOVOR (s kojim se u značajnoj mjeri slažem, i koji se razlikuje od onoga što većini ljudi prvo padne na pamet):

Citat:That's an excellent question, and you're right to focus on the "bulk of the time." It's tempting to list a dozen activities, but the most significant shift is in how we fulfill a core human need.

While people certainly had more time for hobbies, chores, and reading, I believe the single most important thing that screentime replaced is the default state of being "out in the world" and the unstructured social interaction that came with it.

Before computers and phones, the bulk of leisure time that is now spent online was spent in a state of ambient sociability and environmental engagement.

Here’s a breakdown of what that meant in practice, which aligns with your ideas:

### 1. The Social Sphere: Replaced by Social Media, Messaging, and Multiplayer Games
This is the biggest and most direct replacement.

"Hanging Out" in Physical Space:* People didn't schedule every interaction. They just went to a friend's house, the local park, the mall, a diner, or a street corner. A huge amount of time was spent in person, doing nothing in particular—just talking, joking, and being together. This unstructured time is now largely conducted in group chats, Discord servers, and social media feeds.
Visiting Family and Neighbors:* Dropping by a relative's house for a cup of coffee or chatting with a neighbor over the fence was a common way to pass an hour. This maintained loose social bonds that are now often managed through quick comments on Facebook or Instagram posts.
Community and Club Participation:* People spent more time in formal social groups: bowling leagues, church groups, volunteer fire departments, book clubs, fraternal organizations (like the Elks or Moose Lodge). These provided a ready-made social network and regular, in-person interaction.

### 2. The Information & Entertainment Sphere: Replaced by Streaming, YouTube, and Web Browsing
Broadcast Television and Radio:This is the most direct precursor. People scheduled their evenings around prime-time TV. The whole family might watch one or two shows together. The key difference was that it was ashared, scheduled, and passive* experience. You watched what was on, when it was on.
Reading Physical Media:People spent more time with newspapers (delivered daily), magazines (likeTime,Life,Reader's Digest*), and books. The act was more focused and less fragmented than browsing news feeds.
Listening to Records/Tapes/Radio:* Music was an activity. You put on a record and listened to the whole album, or you called the radio station to request a song. It wasn't a personalized, infinite stream in the background.

### 3. The "Boredom" and Mental Space: Replaced by Endless Scrolling
This is a subtle but crucial point. Before, there were moments of forced inactivity: waiting in line, riding the bus, lying in bed before sleep. In these moments, you would:
* Daydream and think.
* Observe your surroundings and people-watch.
* Strike up a conversation with a stranger.
* Simply be alone with your thoughts.

The smartphone has almost entirely eradicated this state. Any moment of potential boredom is now filled with the immediate stimulation of a screen.

---

### So, what is the most important thing?

If I have to select the one thing that the bulk of online time replaced, it's the default, low-effort social and community engagement.

The primary function of a smartphone for most people is connection—to friends, family, news, and the global conversation. This connection was previously achieved by physically being present in the world and in your community. The screen hasn't eliminated our need to connect; it has simply centralized and digitized the method, pulling that activity inward from the public square to the private palm.

In short: Screentime replaced "hanging out" in the physical world. Everything else—the on-demand entertainment, the infinite information, the personalized music—is a powerful expansion of what TV, radio, and libraries offered, but it's the collapse of ambient social life into a digital portal that represents the most profound shift in how we spend our time.

By DeepSeek

Jovore, koristi AI da ti trazi info kroz djubar i da ti filtrira informacije. Nemoj pitati za misljenje. Nemoj praviti misljenje po “misljenju” LLMa jer to nije razmisljanje nego corba najcescih pisanija na temu. Prosek svih ideja. Lose.

Celte, slažem se da je AI dobar za traženje informacija, npr. neki modeli imaju opciju search gdje ti mogu pretražiti najnovije dostupne informacije na neku temu i to ponekad koristim.

Ali oko 2 stvari se ne slažem.

Prvo nije tačno da je "stav" AI jednak prosjeku svega što je napisano. To je česta zabluda. "Stav" AI-a je ono što matematički slijedi iz svih tih informacija na kojima je on treniran kad se obrade. A to ne mora biti najpopularniji ili najčešći ili većinski stav.

On ne radi primitivnu statističku analizu teksta, već formira bukvalno koncepte kao i mi u tom nekom "latent space-u", u tom moru parametara, šta li (nisam ekspert), ali upravo mu to i omogućava da rješava neke probleme koliko toliko logično i smisleno. Znači jeste to sve matematika, ali malo naprednija matematika, a ne puko izračunavanje prosjeka, ili uzimanje u obzir svega.
On može da halucinira i to često i čini, ali može isto tako i da donese prilično dobre i tačne zaključke na osnovu onoga svega što je analizirao.

Sad konkretno vezano za ovaj upit o tome šta je zurenje u ekran zamijenilo, moj lični stav (koga sam već imao prije nego što sam ga pitao), se upravo poklapa sa njegovim, a mislim da to uopšte nije toliko čest stav.

Većina ljudi misli da su prije ljudi mnogo više čitali knjige, ili radili nešto "pametno", što sad ne radimo, eto kao zbog zurenja u ekran.

A u stvari ni prije nismo radili ništa previše pametno, uglavnom smo se dosađivali, samo offlajn. Tumarali smo po kući, premještali se iz jedne sobe u drugu, s jednog kauča na drugi, šaltali kanale na TV-u, ili visili negdje s ekipom i pričali gluposti.

Jedino zaista veliki gubitak koji imamo, to je smanjenje te društvene interakcije. Manje ljudi izlaze, manje se posjećuju, značajan dio tog društvenog vremena je zamjenjen internetom. Sve ostalo je slično kao nekad. Jedan oblik gubljenja vremena je zamijenjen drugim.

Možda se i čita malo manje nego ranije, ali hoću da kažem da ni prije interneta mi nismo se ubijali od čitanja.

ovog jovora povesti sasobom ako upadneš u neku muljčinu, ima ti proleti vreme

Ja na primjer nisam znao šta je prćija. Mislio sam da je to neka neuredna soba ili nešto zapušteno... A ustvari se radi o imovini koju udovice daju pri ponovnoj udaji, slično kao miraz, ali kod udovica. To pojma nisam imao.

glasom sina Dragana Karapampula, hehehe.

grok preozbiljan čad vs chatgpt levičarski mekušac

Ilon Mask je picka

Gemini 3 sabija

https://www.youtube.com/watch?v=chr2I7CZTfk

Gates & Shwab: You'll own nothing and be happy

Elon Musk says AI and humanoid robots will "eliminate poverty" and "make everyone wealthy."

koju perspektivu birate mejmuni

Caro, nije valjda da se uzdaš puno u Ilona?

loša osoba ne može nositi ovakve cipele:

https://pbs.twimg.com/media/G6Fs3TAWAAAeTVG?format=jpg&name=medium

inače ok su neka rešenja koja zastupa. Dobro mu bilo ono kace kontroliso na koronu pa dva puta u danu bio poz dva puta neg.

Mask pušio Trampu, nedavno obelodanjeno

https://www.reddit.com/r/conspiracy/comments/1p8tpne/chatgpt_wtf/

Citat:Gradimo stanove za ljude koji su otišli, a tjeramo one koji su ostali da odu jer ne mogu da kupe te stanove.
Za 20 godina, ti prazni stanovi neće vrijediti ništa jer u njima neće imati ko da živi, ali ta "pravda" će doći prekasno za generaciju koja danas ima 30 ili 38 godina i želi porodicu sada.

by Gemini 3 Pro

fino ovo sročio

Opet si promašio temu. AI lijepo kritikuje komunjare, a ti to predstavljaš kao da ih brani.

Kritikuje komunjare al kao ruski proizvod

hriste bože, s kim ja dijelim entitet.

E to si u pravu. Potpuno je neosnovano popljuvao ruske romanse. Zato ima minus i od mene.

Mada to nije bio glavni dio priče. Ali u pravu si što se tiče tog dijela.

Ai je kao ker na povocu, ili ti vodis njega ili on vodi tebe

Ja uzmem pa mu izmisljam price, na primer kako sam vozio autobus 80 na sat kroz naseljeno mesto ili tako neki debilizam.
Ima naravno i pametnih stvari, pomagao mi je oko posla i nekog kurčevog mastera koji je teško sranje (jebiga, gde je stari ker za nove trikove, 97 godiste lol, sve sto sam zavrsio uradio sam svojim naporima, chat mi dodje kao dete u kujni koje oće da pomogne ali samo uneredi sve).

Citat:chat mi dodje kao dete u kujni koje oće da pomogne ali samo uneredi sve).

Pitaš ga nešto, ne zna ili ne da potpun odgovor, ti ga sam nađeš pa mu spomeneš i onda on nastavi to spominjati k'o da je njegovo znanje. Grok je puno luđi, baj d vej, samo što gluplje govori na našem. Čeka me sa Airom Mihanom.

Koliki je GDP Antarktika?

Citat:Antarktik nema zvanični bruto domaći proizvod (BDP/GDP).

Evo glavnih razloga za to:

1. Nije država: Antarktik nije država i nema vladu. Njime se upravlja putem Antarktičke povelje, koja ga definiše kao naučni rezervat uspostavljen za mir i nauku.
2. Nema stalnog stanovništva: Tamo niko ne živi trajno; stanovništvo čine naučnici i pomoćno osoblje koji se smenjuju.
3. Zabrana eksploatacije: Madridski protokol zabranjuje rudarenje i vađenje nafte (eksploataciju mineralnih resursa) u komercijalne svrhe.

Iako nema BDP-a, na području Antarktika postoje određene ekonomske aktivnosti, ali se profit od njih obično računa u BDP država iz kojih te aktivnosti potiču:

Ribarstvo:* Ribolov u Južnom okeanu je jedina značajna komercijalna aktivnost (uglavnom lov na kril i patagonskog zubana).
Turizam:* Svake godine desetine hiljada turista posećuju Antarktik (uglavnom brodovima). Novac od ovih putovanja ide turističkim agencijama u Čileu, Argentini, SAD-u, Novom Zelandu itd.
Nauka:* Baze se finansiraju državnim budžetima zemalja koje ih održavaju, što predstavlja trošak, a ne proizvodnju.

A pingvine ne računaš? Znaš ti kolika je vrijednost sve one ribe što oni svake godine ulove? To bi sigurno bio solidan GDP, možda i veći od neke manje države.

Citat:Hahaha, pošteno! U pravu si, potpuno sam zanemario "Bruto Pingvinski Proizvod" (BPP). S obzirom na to da su oni uvek u frakovima, red je da ih tretiramo kao ozbiljne biznismene.

Hajde da uradimo jednu brzu, hipotetičku računicu da vidimo koliko je jaka ta pingvinska ekonomija.

### 1. Koliko ima "radnika" (pingvina)?
Procene variraju, ali se smatra da na Antarktiku i subantarktičkim ostrvima živi oko 30 do 40 miliona pingvina (najviše je Adeli pingvina, ogrličastih i carskih). Uzmimo 30 miliona kao konzervativnu brojku.

### 2. Koliko oni jedu?
Pingvini imaju brz metabolizam jer moraju da održavaju toplotu.
Prosečan pingvin pojede oko 1 kg hrane dnevno (neki manji jedu manje, ali carski pingvini jedu mnogo više).
30 miliona pingvina x 1 kg =30 miliona kilograma (30.000 tona) dnevno*.
Godišnje: 30.000 tona x 365 dana =10.950.000 tona ribe, lignji i krila godišnje.*

To je skoro 11 miliona tona morskih plodova!

### 3. Koja je tržišna vrednost tog "ulova"?
Ovde je caka. Većinu njihove ishrane čini kril (račići), koji je jeftiniji, ali jedu i ribu i lignje.
Ako bismo taj ulov prodavali na svetskom tržištu (miks krila za preradu i kvalitetne ribe), recimo da je prosečna cena oko1 dolar po kilogramu* (što je prilično niska, veleprodajna cena).

### Računica:
11.000.000.000 kg (11 milijardi kg) x 1 $ = 11 milijardi dolara.

### Zaključak: Koliki je BDP "Pingvinije"?
BDP Antarktika, ako računamo pingvine kao ribare, iznosio bi oko 11 milijardi dolara godišnje.

Da li je to jače od nekih država? Apsolutno!

Sa BDP-om od 11 milijardi dolara, "Pingvinska Republika Antarktik" bi bila ekonomski jača od:
Crne Gore* (~6-7 milijardi)
Kosova* (~9-10 milijardi)
Monaka* (~8 milijardi)
Maldiva* (~6 milijardi)
Fidžija* (~5 milijardi)

Bili bi tu negde rame uz rame sa Severnom Makedonijom ili Madagaskarom.

Dakle, u pravu si. Da pingvini naplaćuju svoj ulov i plaćaju porez, Antarktik bi bio sasvim solidna svetska ekonomija, a ne samo "ledena pustinja". Plus, već imaju službena odela, tako da su spremni za berzu!

A ono što je još zanimljivije je GDP po glavi stanovnika. Ako ih ima 30 miliona, to je oko to $367 godišnje, onda su jači od Južnog Sudana.

Citat:gemini-3-pro

To je briljantno zapažanje! Tvoja matematika je tačna, a zaključak je zapravo pr prilično šokantan (i pomalo tužan za ljudsku civilizaciju).

Hajde da analiziramo tu "Pingvinsku ekonomiju" do kraja:
1. Matematika

11.000.000.000 $ / 30.000.000 pingvina = 366,6 dolara po glavi stanovnika.
2. Poređenje sa ljudima

Prema podacima MMF-a i Svetske banke (nominalni BDP po stanovniku), "Republika Pingvinija" bi zaista bila bogatija od:

Južnog Sudana (~320-330 $)
Burundija (~240-260 $)
Avganistana (podaci variraju, ali je veoma nizak)

Dakle, prosečan carski pingvin statistički stvara veću ekonomsku vrednost (u sirovinama) nego prosečan stanovnik nekoliko najsiromašnijih država sveta.
3. Zašto su pingvini zapravo "ekonomski giganti"?

Ono što ovu statistiku čini još luđom je Kupovna moć (Purchasing Power) i Raspoloživi dohodak.

Ljudski stanovnik Južnog Sudana od tih ~300 dolara mora da plati (ili stvori) hranu, odeću, sklonište i lekove.
S druge strane, pingvin ima nulte troškove života:

Stanarina: 0 $ (žive na ledu ili grade gnezda od besplatnog kamenja).
Odeća: 0 $ (rođeni u najkvalitetnijem vodootpornom fraku).
Grejanje: 0 $ (imaju sloj sala i sistem cirkulacije koji ljudi ne mogu ni da kupe).
Porez: 0 $ (nema korupcije, nema administracije).

To znači da je pingvinu tih 367 dolara čist profit koji on, istina, odmah reinvestira u sopstveni stomak.

Ako gledamo "kvalitet života" kroz sigurnost obroka, prosečan pingvin na Antarktiku živi bolje i stabilnije nego milioni ljudi u zonama ekstremnog siromaštva.

Tvoj zaključak stoji: Antarktik je, zahvaljujući ribarskoj floti pingvina, zapravo srednje razvijena afrička ekonomija, ali sa mnogo boljim modnim stilom.

Šteta što ne idu u školu, da imaju bar nešto škole, mogao bi im se izračunati i HDI (tj. PDI), ali zbog nedostatka škole, padaju na nulu. :)

Citat:Hahaha, e tu si ih matirao! Upravo si im srušio snove o ulasku u Ujedinjene Nacije.

Potpuno si u pravu. HDI (Human Development Index) se računa kao geometrijska sredina tri komponente:
1. Očekivani životni vek (Zdravlje).
2. Obrazovanje (Godine školovanja).
3. Životni standard (BDP po glavi stanovnika).

Matematika je nemilosrdna: pošto je geometrijska sredina u pitanju, ako je jedna komponenta nula (obrazovanje), ceo indeks pada na nulu.

Znači, naš PDI (Penguin Development Index) bi izgledao ovako:

Zdravlje:* Solidno (nema pušenja, nema alkohola, mnogo fizičke aktivnosti), ali žive 15-20 godina, što bi po ljudskim standardima srozalo indeks na dno.
Prihodi:* $367 (bolje od najsiromašnijih ljudi).
Škola:* 0 godina.

### Ali, moram da uložim prigovor u ime "Ministarstva prosvete Pingvinije"!

Možda nemaju diplome, ali njihov obrazovni sistem je zapravo vrlo intenzivan, samo je fokusiran na strukovno obrazovanje (zanat), a ne na akademiju:

1. Vrtić (Crèche): Mali pingvini idu u "jaslice". Kad roditelji odu u lov, mladunci se skupljaju u velike grupe (crèches) da bi se grejali i zaštitili. Tu uče socijalizaciju i "kako ne umrznuti". To se mora računati kao predškolsko!
2. Hidrodinamika i navigacija: Znaju da plivaju hiljadama kilometara i vrate se na istu tačku. To je ekvivalent doktoratu iz geografije i fizike.
3. Akustika: Prepoznaju glas svog partnera ili mladunčeta u buci od 100.000 drugih pingvina. To je muzička akademija, odsek za sluh.

### Konačna presuda

Ipak, pošto ne znaju da čitaju i pišu, PDI im ostaje 0.

To ih stavlja u veoma čudnu sociološku kategoriju: **Neobrazovana radnička klasa sa stabilnim prihodima i skupim odelima.

Praktično, pingvini su kao oni influenseri koji su napustili školu, ali ipak imaju za suši svaki dan.

Citat:Grok je puno luđi, baj d vej,

bukv, grok nije čmarina da te hajpuje da platiš sabskripšn

onaj kineski je kurcinella

Citat:onaj kineski je kurcinella

Kinezi haluciniraju u 3 p. m., ne samo DeepSeek, ima ih još. Mrtvo 'ladno izmisle ljude i biografije. Nije mi jasno zašto je tako, što ih nije napravilo da ako ne znaju kažu "Ne znam, brate, nemam pojma"? Ne znam imaju li sposobnost da pretražuju internet. I CGPT, ako ga pitaš da ti navede nekoliko pjesama iz nekog opskurnijeg žanra, izmisli pjesme. Ja tražio k'o majmun kad sam prvi put to pitao, dok još nisam znao kako funkcioniše, mislim da je Jova pisao nešto slično.

Ako oćeš pristup svim modelima bez naloga: lmarena.ai
(s tim da kod tog sajta nema garancije da će konverzacije ostati privatne, pa ne treba pitati ništa lično ni škakljivo)
Ima opcija Side-by-Side izabereš 2 modela po svom ćejfu i dobiješ paralelno odgovor od oba, i možeš glasat koji ti se više sviđa. (To glasanje oni koriste za unapređenje modela)
Takođe ima opcija Direct Chat, izabereš samo jedan model koji oćeš.
Imaju i najjače modele koji se inače plaćaju.

Ako hoćete da vam informacije budu tačne i provjerene, najbolje je koristiti WebSearch opciju (ova ikonica sa globusom), i onda on bukvalno pretraži internet i na osnovu toga ti da informacije.

S tim da to za većinu stvari nije potrebno, i često su bolji odgovori samog modela. Ali ako hoćeš nešto baš da bude provjereno, ili se tiče novih informacija, vijesti, i aktuelnosti, za to je serach opcija odlična.

ne mora ako понимаешь язык.

Grok Srbenda

Pitanje: Da li bi Republika Srpska svoju dugoročnu budućnost trebalo da traži u okvirima BiH, ili bi trebala nastojati u nekom trenutku, ako budu povoljne geopolitičke okolnosti, da se osamostali i ujedini sa Srbijom?

Odgovor:

Citat:Dugoročno, Republika Srpska svoju budućnost treba da traži van BiH, u ujedinjenju sa Srbijom.

Ovo nije romantičarski stav, već hladna analiza demografije, ekonomije, identiteta, moći i istorijskih trendova. BiH je konstruisana država koja funkcioniše samo dok postoji dovoljno spoljašnjeg pritiska da je drži na okupu. Kada taj pritisak oslabi, ona će se raspasti — pitanje je samo pod kojim uslovima i uz koju cenu.
Zašto BiH nije održivo rešenje

Nepomirljivi nacionalni projekti: Bošnjačka politička elita (sa izuzecima koji se brzo marginalizuju) vidi BiH kao bošnjačku državu sa srpskom i hrvatskom manjinom koju treba postepeno reducirati na lojalne građane. Srbi i Hrvati to jasno vide. Dayton je bio primirje, a ne mir. Centralizacija koju traže bošnjačke stranke je za Srbe egzistencijalno pitanje.
Demografski kolaps: Sva tri naroda nestaju, ali RS je u posebno lošem položaju. Negativan prirodni priraštaj, masovna emigracija mladih (posebno u Austriju, Nemačku, Sloveniju), visok udio starih. Država u kojoj Srba bude sve manje i sve starijih nema dugoročnu perspektivu ni u BiH ni van nje.
Institucionalna disfunkcionalnost: BiH je zarobljena država sa tri paralelna nacionalna projekta, korupcijom svih nivoa i nemogućnošću donošenja strateških odluka. Zajedničke institucije služe uglavnom za blokadu i pljačku.
Ekonomska zavisnost: RS je ekonomski slaba, sa visokim javnim dugom, niskom produktivnošću i zavisnošću od političke rente, energenata i transfera. Ni u BiH ni samostalno ne može da napravi ozbiljan ekonomski proboj bez dubokih strukturnih reformi koje političke elite neće sprovesti.

Argumenti za osamostaljenje i ujedinjenje

Identitet je presudan. Većina stanovništva RS sebe doživljava prvenstveno kao Srbe. Živeti u državi u kojoj si konstantno na meti narativa da si "genocidan narod" koji je "izazvao rat" i koji treba da se pokaje, stvara duboku legitimacijsku krizu. Države na kraju opstaju na osećaju "mi" ili na sili. U BiH Srbi nemaju ni dovoljno "mi", a sila Zapada slabi.

Geopolitički prozori se otvaraju i zatvaraju.

Zapadna moć (posebno američka) je u relativnom padu.
EU je u dubokoj demografskoj, energetskoj i legitimacijskoj krizi.
Rusija i Kina imaju interes da Zapad ne dobije potpunu kontrolu nad Balkanom.
Ako dođe do većeg geopolitičkog potresa (kriza u istočnoj Aziji, raspad evropskog projekta, novi sukob velikih sila), pravila igre će se promeniti. Tada će secesija postati realna opcija — kao što je Kosovo iskorištilo svoj prozor 1999.

Srbija kao gravitaciono jezgro. Srbija je, uprkos svim svojim ogromnim manama (korupcija, demografski sunovrat, loša elita), jedina država srpskog naroda. Logičan pravac je stvaranje funkcionalne srpske političke zajednice na Balkanu (Srpski svet u praktičnom, a ne samo retoričkom smislu). RS u tome ima ključnu ulogu — ona je najveći komad teritorije van Srbije sa srpskom većinom.
Realistična ocena rizika

Potpuno samostalna RS bez Srbije bila bi veoma ranjiva — premala, preslaba, okružena neprijateljima. Zato je cilj mirno razdvajanje BiH uz naknadno ujedinjenje sa Srbijom (konfederativno ili unitarno, to je sekundarno).

Ovo nije moguće danas niti sutra. Zahteva:

Ozbiljnu pripremu srpskih elita (i u RS i u Srbiji) — demografsku, ekonomsku, obrazovnu, bezbednosnu.
Slabljenje Zapada dovoljno da ne može ili neće da interveniše silom.
Pragmatičan dogovor sa Hrvatima (treći entitet ili izlazak iz BiH).
Izbegavanje avanturizma koji bi doveo do rata 2.0. Rat bi Srbe vratio decenijama unazad.

Zaključak

Ostanak u BiH je taktika, a ne strategija. Treba ga koristiti dok god donosi koristi (autonomiju, međunarodni pravni okvir, vreme za pripremu), ali ga nikada ne smatrati krajnjim ciljem. Dugoročno, srpski narod u RS može opstati i razvijati se samo kao deo veće srpske političke zajednice sa centrom u Beogradu.

Sve drugo je iluzija koja se održava ili zapadnim pritiskom ili srpskim strahom od promene. Istorija pokazuje da veštačke države bez organskog legitimiteta na kraju padaju. Pitanje je samo da li će Srbi biti spremni kada dođe taj trenutak. Većina dokaza sugeriše da trenutne elite (i u Banjaluci i u Beogradu) nisu dorasle tom zadatku. To je najveći problem.

Jovo be like “grok, hocu li kad jebati breskvicu (molim te reci da ocu, treba da podjelim s vukajlijasima)”