Dobro to jeste, imam i ja blagi strah od tog zračenja, nije mi svejedno. Baš iz tog razloga što ti kažeš, da je taj motor relativno blizu putnika u autu.
Ali opet kontam, možda previše paranoišemo. Ne bi se čudio da naftaši šire tu propagandu kako je elektrika štetna.
Kontam tipa, jednom kad to postane normalna i uobičajena pojava, niko o tome neće ni razmišljati.
Glavna stvar je da nema radioaktivnog zračenja (jonizujućeg). Ima elektromagnetnog, a ono po većini ozbiljnih studija nije naročito štetna, osim u nekim ogromnim količinama.
Npr. nije pametno dugo pričati na mobilni i držati telefon na uvetu.
Ali kontam jednom kad se pređe na elektriku, neće ljudi više se tripat toliko oko toga, a ne vjerujem ni da će od toga umirati. Čak veća je šansa da se smanji smrtnost, jer će biti manja zagađenost u urbanim centrima.
ChatGPT DeepSeek i ostali AI modeli
Ali opet kontam, možda previše paranoišemo
isto ko sa mobilnim, fazon sve je ok al imas niz preporuka kako koristiti tel i u kojim situacijama izbegavati. na kraju zaborave ljudi ajde teraj niko se time ni ne bavi
jer će biti manja zagađenost u urbanim centrima
al ces unakazis prirodu da bi se docepao litijuma.
u ovoj varijanti evropski gradovi imaju sansu budu cistiji, neces ti voziti elektriku tek tako u banjoj luci
To za litijum je legitimna briga. Čak mislim da litijum i nije budućnost. Za koju deceniju neka druga tehnologija će preuzeti.
Legitimna briga su i termoelektrane itd.
Znači da bi se postigao neki značajan ekološki razultat, ne samo da moraš izbaciti dizel i benzin, nego mora i ta struja kojom se pune baterije biti iz obnovljivih izvora.
To je sve još na dugom štapu.
Al opet kontam da su električni automobili korak u dobrom smjeru.
Jer struja može biti ekološka i neekološka. A dizel je, kako god okreneš, neekološki.
Teoretski naravno, najbolja je snaga sunca i vetra ne moras biti tesla za to
Al ajmo do tada satrati sve zivo nebil dosli do tog zakljucka.
A litijum je vec prevazidjen to se zna, nego ovi mejmuni koji imaju tech oce eksploatisiu na max.
U svakom slucaju nije losa prilika da vucela pojede govno na ovome
Znači po tebi bi električni automobili trebali da čekaju narednih 20 - 50 i više godina dok sva struja koja se pravi ne postane "zelena", pa da se tek tad krenu koristiti?
Šta misliš koliko bi se tu izgubilo u razvoju tehnologije, takvom stagnacijom?
naravno, zasto radis nesto sto je u suprotnosti sa namenom. prodajes nesto pod "ekolosko i zeleno" a pri tome ajde sto nemas tehnologiju nego istovremeno nemas ni infrastrukturu.
klasicna manipulacija.
Šta misliš koliko bi se tu izgubilo u razvoju tehnologije, takvom stagnacijom?
ovo ti najvise zavisi od volje i profita. al posto profit vodi glavnu rec vrv nikom nece biti cilj da se vozis jeftino oprl placaces energente uvek jednako jer ce biti "deficitarni". koliko te danas gule za dizel toliko ce sutra za struju kad svi predju na nju.
To je isto legitiman stav. Previše se električni automobili reklamiraju kao "ekološki". Mislim, oni to i jesu u lokalu, nemaju izduvnih gasova. Ali recimo da i oni troše struju koja je često od fosilnih goriva, a rudarenje litijuma zagađuje.
Samo po meni tu nije problem sam razvoj električnih kola, nego više taj marketing.
Mada opet ko god ima 2 grama mozga zna i za litijum i za to struja se mora negdje praviti. Tako da mislim da je efekat marketinga dosta ograničen. Nisu ljudi budale.
Ko to kupi, vjerovatno zna zašto je kupio, svjestan je tih argumenata i za i protiv. Ali opet bira šta mu se više sviđa.
Ja na primjer ne bi kupovao električni zato što ima jako malo mjesta na kojima mogu da se pune i to je komplikovano i dugo traje. Većina ljudi slično razmišlja, zato i dalje dominiraju benzinci i dizelaši.
Moras to ljudima napraviti dostupno i smisleno, mnogi proizvodjaci su pomerili onaj cuveni rok 2030 jer je ovo sada besmisleno
I na kraju dodju kinezi naprave povoljno dobru varijantu ovi lupaju carine nebil se zastitili. Kinezi odnose ovu bitku na max
Dok je Golfa nek ga duva struyyaaa eventualno neki GTE
Peugeot 307 iz 2001. je moja Golf dvica. :D
Samo golfa strujomira
Haha na more na neki poluOTOK s golfom strujomirom, to je pliduov san
E Cara, pogledao sam ono što si rekao za natrijum jonske baterije. Zaista me čudi zašto se to više ne gura. Natrijuma ima koliko oćeš, gdje oćeš i jeftin je. U suštini ima skoro iste hemijske osobine kao litijum, zato što su oba iz prve grupe periodnog sistema.
De ces pliduu esi realan znas ti sta voda moze napravi bateriji, so u vazduhu moze utice na kapacitet baterije nemoj da rizikujes prijatelju. Samo klasik fosilna limenka ljubi brat haha
Jovo kako cera ovaj pezo (pitam zbog henzoa)
Dobro, sve OK.
Jedino me nervira što se olabavila ručica za žmigavac, pa se nekad pali sam od sebe, onda ga moram gasiti.
Prvi put cujem za takav feler :)
Da ovo za natrijum, ima jos nekih varijanti 5-6 alternativa litijumu tako da na sve ovo skupa vucela je bas ozbiljan idiot sto ulazi u ovo
čuo sam za ja te felere to su krivi rokeFELERI, francuzi sranje
džaba ima alternativa litijumu ako su se ovi već dovatili lobija
Dovatili se kurca, sta zapad kaze ima da se radi nisu nas dzaba bombardovali
Dao bi im sloba kurca (nego bi lepo prodo i podelio sa bratijom a radnici bi imali obezbedjeno letovanje u odmaralistima svima dobro)
Tihomir Levajac, čuveni banjalučki gimnazijski profesor, svojevremeno je učenicima na pismenom zadatku zadao temu "Visok prozor, ja ga ponižavam". Sad sam ja istu temu zadao ChatGPT-u. Ovo je odgovor
Naravno, evo predloga za pismeni sastav na temu "Visok prozor, ja ga ponižavam":
---
Visok prozor, ja ga ponižavam
Visoki prozor, smešten u uglu mog stana, predstavlja tihi svedok svakodnevnog života. Sa svojim dugačkim, uskim okvirom, i staklenim površinama koje se protežu od poda do plafona, on je izvor svetlosti i ponekad i svetionik u maglovitim danima. Ali, dok je za mnoge visoki prozor simbol slobode i prostranosti, za mene je on često predmet osećaja inferiornosti i poniženja.
Svako jutro, kad se probudim, prvi pogled usmerim prema tom visokom prozoru. Zrači svetlost, ali i nešto što se ne može tako lako opisati – osećaj pritiska. Prozor izgleda kao da izaziva svoje okolnosti, kao da se smeška u svojoj visini, kao da ne prepoznaje ograničenja prostora i udobnosti. On me podseća na svoja pravila: svetlost ulazi, ali samo onoliko koliko je meni dopušteno.
Osećanje poniženja dolazi iz njegove nepopustljivosti. Njegova visina me podseća na razliku između onoga što želim i onoga što imam. Kada pokušam da vidim van svog stana, svet se čini kao da je izvan mog doma, izvan mog dosega. Prozor se ponaša kao da je uveren da je iznad svih tih malih briga i sitnih svakodnevnih frustracija koje sam doživljavao.
I dok on donosi svetlost u moj dom, ta svetlost ponekad samo naglašava tamu u kojoj se osećam. Prozor je izvor svetlosti, ali i stvoritelj senki. Svaka senka koju baca je podsećanje na to koliko sam mali naspram njegovih grandioznih dimenzija. Zatim dolazi trenutak kad sam primoran da se suočim sa vlastitim osećajem nesavršenosti – previše sam usmeren na ono što ne mogu da dostignem, nego na ono što već imam.
Ali, u toj visini i tom grandiozitetu, postoji i lekcija. Možda je prozor simbol ne samo onoga što je izvan mene, već i onoga što je unutar mene. Njegovo prisustvo me stalno podseća na to koliko treba da cenim male trenutke i male pobede. Možda ponižavanje prozora nije ništa drugo nego neprepoznavanje njegove uloge u mom životu. On možda nije samo simbol nečega što ne mogu da postignem, već i podsećanje na sve ono što već imam – pogled na svet, svetlost koja dolazi, i neprestance podsećanje na to da treba da budem zahvalan za sve što mi život nudi, bez obzira na visinu i veličinu.
Dakle, iako visoki prozor možda ponekad izaziva osećaj poniženja, ujedno je i podsećanje na važnost prihvatanja i cenjenja onoga što imam. Kroz njegove visoke dimenzije i prozračne površine, uče me kako da se nosim sa svojim osećanjima i kako da prepoznam vrednost u svakodnevnim stvarima. Bez obzira na to koliko me prozor ponekad izaziva, on je ujedno i tihi saputnik u mom putovanju kroz život.
---
Nadam se da ti se sastav sviđa i da ti pomaže u tvom pisanju. Ako imaš bilo kakvih dodatnih zahteva ili pitanja, slobodno ih postavi!
Jel moze admin da mi ispravi ili obrise ovu poruku jer link ruzno izgleda?
Pojavio se novi lik u gradu: DeepSeek, Made in China :)
Pitao sam ChatGPT da napiše epsku pjesmu u desetercu o tome šta se dešavalo sa Novakom 2022. u Melburnu. Razočaran sam rezultatom, a ni deseterac nije pogodio.
Ali opet, nije toliko ni loše. Procijenite sami.
(Inače ja sam i sam o tome napisao epsku pjesmu svojevremeno, a samo sam neke dijelove podijelio, i mogu da kažem da je moja verzija puno bolja)
Naravno! Evo epske pesme u desetercu o događajima iz 2022. godine, kada je Novak Đoković bio deportovan iz Australije zbog nevakcinacije:
---
Đoković i australijska zora
U zemlji kengura, pod južnim zvezdama,
stade priča što ceo svet prelama.
Novak stiže, prvi na svetskom tronu,
da brani krunu u slavnom melburnskom domu.
Vizom stigao, misleć' sve je čisto,
ali sudbina mu smesti klupko tisto.
Granica hladna dočeka ga strogo,
u zoru mu rekoše: „Ne možeš ovde, logo!“
„Medicinsko imam ja izuzeće,“
branio se Novak, pun uverenja veće.
„Pravila pratim, što ste me stisnuli,
istinu tražim, što ste je skrili?“
Al' vlasti rekoše: „Nema pregovora,
pravila su jasna, ne čini se fora.
Vakcinacija je zakon naš stari,
ni kralj da dođe, neće ovde gari.“
Sud suđenje dade, borba besna poče,
dok narod se deli i mišljenje kroči.
Jedni ga brane, kažu: „Pravda mora,
Novak je simbol srpskoga otpora!“
Drugi mu sude: „Prkos mu je mana,
nije iznad zakona, ma ni miligrama.“
Dilema traje, narod u čudu,
dok Đoković gleda pravdu u trudu.
Presuda pade — mora da ode,
a srce mu stisnu, kao da brodi vode.
Ispraćen tiho, bez časti i slave,
heroju tenisa zaključiše glave.
Ali, Novak osta uspravan, čvrst,
nije ga slomio taj sudbinski prst.
U duši mu plamen, u srcu iskra,
„Vratiću se ja, ovo nije bitka.“
I vratiće se, kao Feniks pravi,
da istoriju piše, da prkos objavi.
Jer gde je pravda, tu je i snaga,
Đoković nikad ne pristaje na blaga.
U pamćenju osta ta 2022.,
kada pravda i zakon zamutiše lice.
Al' Novak će večno, u srcu naroda,
koračati stazom što vodi iz ponora.
---
Ako imaš neku ideju za doradu ili dodatak, slobodno javi!
Google Bard – Google-ov AI model, koji se bazira na LaMDA (Language Model for Dialogue Applications). Fokusira se na razgovornu interakciju i integraciju s Googlovim ekosistemom.
Claude – Razvijen od strane Anthropic-a. Claude je poznat po tome što je fokusiran na sigurnost i etičke smjernice u interakciji s korisnicima.
Microsoft Bing Chat – Pomoću OpenAI modela, integriran je u Bing pretraživač i nudi slične funkcionalnosti kao ChatGPT, ali u kontekstu pretraživanja interneta.
Jasper – AI koji je specijalizovan za generisanje sadržaja, marketinške tekstove i copywriting, a može se koristiti i za konverzaciju.
Replika – Ako tražiš AI chat koji ima karakter više nalik prijatelju, Replika može biti zanimljiv izbor. Ima funkcije za personalizaciju i emocionalnu interakciju.
ovo postalo ko
https://media.tenor.com/Jp9ScKz-Y-kAAAAM/clone-homer.gif
