VPrijavaPrijavi se

Trulež SFRJ

Politika190 odgovora· poslednji 10. nov 2022.
ЈО

Za SFRJ mnogi kažu da je to bilo zlatno doba, kad su važile prave vrijednosti, mogao si da spavaš noću u parku, nisi morao zaključavati vrata od stana, svi su imali dovoljno para, muzika bila vrhunska, filmovi dobri, zezancija maks, dnevnik bio najdosadnija emisija i niko nije pričao o politici.

Često se kaže za nekog "on je završio fakultet dok je Bog hodao po zemlji", a ne ko sad ovi "hibridi", misli se pritom na ljude koji su završili fakultete prije rata, tj. za vrijeme SFRJ, s implikacijom da su tad bili mnogo ozbiljniji kriterijumi i veći kvalitet obrazovanja, i da nije bila sprdnja od škole, itd...

Ono najvažnije u cijeloj ovoj temi, jeste pitanje - ako su u SFRJ zaista važile sve te prave, istinske vrijednosti, ako je zaista postojao neki kvalitet... kako je sve to tako brzo propalo i srušilo se kao kula od karata? Gdje nestade sav taj sistem vrijednosti? Šta nam uradiše svi ti ljudi koji su završili fakultete "dok je Bog hodao po zemlji"? Kako to da su baš oni uveli državu u rat? Šta je to bilo toliko trulo u toj SFRJ, da je dovelo do takve propasti, ako su već bile sve neke vrhunske vrijednosti o kojima se priča?

To što je sam komunizam kao sistem pao, to je jasna stvar. Imao je mnogo ekonomskih protivriječnosti i neefikasnosti u sebi, i logično je bilo da propadne - i nužno.

Ali ono što nikako nije bilo nužno, ni logično, je da sa njim propadne i sva ona kultura i sistem vrijednosti koji su nastajali u tom vremenu, a koji sa samim komunizmom i nisu imali pretjerane veze. Čak skoro da uopšte nisu imali veze, s obzirom da je Jugoslavija bila okrenuta Zapadu i nije bila dio Istočnog bloka.

Zbog toga mi se čini da je u SFRJ još štošta bilo trulo osim komunizma... Šta vi mislite šta to tačno? Da li možda previše idealizujemo taj period... pa čak i popularnu kulturu iz tog vremena, muziku, filmove, itd?

ЈО

Ma dobro, kenjam i ja mnogo... žao mi je da se ogriješim o čovjeka. Knjiga je stvarno vrhunska. Što se vakcine tiče nisam, jer sam dobio koronu, pa mi onda bilo bezze naknadno se vakcinisati, kasnije me mrzilo...

Smatram da se trebalo vakcinisati, ali iskreno malo sam bio i ja sumnjičav u jednom trenutku, kad su to počeli do te mjere propagirati i uslovljavati sve sa tim... malo mi je djelovalo Orvelovski i stvorilo još veći otpor.

Nisam nikad imao tripove oko štetnosti vakcina... Kontam da su sasvim ispravne i rade posao koliko mogu, spram tehnologije koja je dostupna. Trip mi je bio oko tog globalnog elektronskog sistema, da svi moraju biti u toj nekoj bazi podataka i da se s time uslovljavaju ljudi... eto...

A za popis, pa ništa, popis ko popis. Nemam tu nikakvih tripova, sasvim je u redu da se ljudi popišu...

A iz ove perspektive mi se čini da je i za vakcine trip bio neopravdan... jer pokazalo se da ipak nije bilo pod moranje, i da nije to bilo baš tako ko što su teoretičari zavjere predstavljali...

Mislim jesu neke ljude iscimali, tipa Novaka... ali na kraju imali su ljudi mogućnost da ne prime vakcinu ako baš neće.

SC

Pre svega jovor je dobar covek, hriscanski, pazi da se ne ogresi o nekog, respekt.

to se vakcine tiče nisam, jer sam dobio koronu, pa mi onda bilo bezze naknadno se vakcinisati, kasnije me mrzilo...

To je to, hvala, hteo sam samo da vidim kakva si glava i dobra glava si, mislio sam da si od onih sto imaju foliju na glavi i to, pivo s tobom popio bih u kafani

Sad, sto se tice trulezi u SFRJ i kako se zivelo.. nemam pojma tek sam se bio ispileo kad se raspadala, zanimljvio mi je samo koliko variraju odgovori ljudi koji su sve to prezivljavali na svojoj kozi, znam samo da mi je djed komunjara sve predstavljao u najboljem svetlu tako da tito - thumbs up

ŠK
Moja teorija je da mi ni prije SFRJ nismo imali neki odveć dobar sistem, ni vrijednosti niti čega drugog. Imali su ljudi neki tradicionalni moral, al je tu bilo na svakom čovjeku da bira oće li se toga pridržavati. Nije bilo ozbiljnog sistema. SFRJ je jedna od najnaprednijih faza u našoj istoriji, koja je nažalost bila sprovedena kroz diktaturu, komunizam i nametanje ateizma. To su neki od uzroka njene propasti.

Odgovorio si tačno na početno pitanje iz teme. Dugo smo zaostajali za svetom, dok je na zapadu cvetala nauka kod nas je cvetalo stočarastvo. I onda se posle vekova okupacije skrpi kraljevina Jugoslavija, pa dočekaju komunisti idealan trenutak da uzmu vlast. Pa se naglo nametne sve, odjednom slediš ideale i živiš u bratstvu i jedinstvu.
Zaista je najnapredniji period u celoj našoj istoriji, industrija koja da je nisu urnisali mogla bi da isprati ostatak sveta.
Ali svo to naglo nametanje novog sistema vrednosti pomoću trulih političara u najavi je samo napravilo kontra reakciju da svi jedva čekaju da se oslobode toga.

Posle 92' minuta igre: Idealizam 1 - Mentalitet 3

MN

Da bre pre 1941. Smo išli na čertri noge...onda došli Tito i Kardelj i objasnili nam s koje strane nam je dupe

CE

lepo sumirao mrno. sve je to jedan kontinuitet, i ono sto smo radili od 41. do 90te jeste razvilo zemlju, ali... niko ne razmislja, jel moglo to i bez svog tog bratstva-jedinstva komunizma samoupravljanja.

jel bi mozda bilo bolje da je bilo tako? period je svejedno bio period velikog rasta i blagostanja u celom zapadnom svetu.

niko se ne pita to.

ЈО

Okej, kapitalizam je bolji od komunizma to je jasno. To smo ustanovili.

Medjutim sad je pitanje koji oblik kapitalizma je dobar.

Mislim da se kod nas trenutno forsira neoliberalni kapitalizam koji je na Zapadu poceo tek 1980-ih, tacnije sa Margaret Tacer i Ronaldom Reganom, a koji se i na samom Zapadu odlikuje manjim stopama rasta i vecom nejednakoscu od onog kapitalizma koji je vazio prije toga, a koji je bio malo vise socijalisticki, tj. Kejnzijanski, sa ipak znacajnijim drzavnim sektorom itd.

Tu treba odmjeriti stvari. Ljudi koji su svjesni kakvo je zlo komunizam, olako prihvataju neoliberalne dogme.

A isto tako ko je previse antiglobalista, socijalista, i protivnik neoliberalizma, lako zastrani u previse socijalisticka i komunisticka shvatanja, koja su ipak neefikasna.

Stvarno nije lako tu biti pametan.

Ja mislim da treba pokusati naci neku sredinu izmedju neoliberalizma i kejnzijanskog fazona, ovisno od trenutne situacije, ali ne biti dogmatican ni u jednom.

Ima ona tema o makroekonomiji o tome, ali slabo je ko odgovarao...

CE
Medjutim sad je pitanje koji oblik kapitalizma je dobar.

u periodima velikog rasta, koji smo imali posle 2SR (sto mi nemamo skracenicu ko WW2) dobar je kakav god. u periodima stagnacije, mora da ima neku socijalnu notu. mora da bude ziv sistem, americko-zapadno evropski, da daje na lokalu dosta slobode da se stvari regulisu na manjem prostoru bez centralizovane vlasti, i da se dozvoli da se prilagodjava uslovima, sto je razlog zasto se trenutno u zemljama koje primenjuju ovo dobro zivi.

ne moze da bije samo u jednu stranu.

negativna stvar ovoga je sto su kod samoregulisajuceg sistema korupcija i nepostenje vrlo ocigledni. uzima se kao aksiom da je ljucka priroda ne bas tako sjajna i da moramo da radimo oko nje i da pravimo sistem da je sputavamo da bi mogli da zivimo zajedno.

sistemi ko komunizam uzimaju za stav, ljucka priroda je super kod nas, motkom cemo da je ispravimo kod vas, ima samo da prasi, niko nece se buni, moz pravimo sta oces. to ne radi.

vidis kako vapimo od 90tih za "postenu i domacinsku" vlast?

ne kapira prosecan srbin da to ne postoji, i ako vidi neku takvu da ga 100% lazu.

ЈО

Kopiracu s one teme, dio koji se odnosi na izbor 2 ekonomske politike, jer smo ovdje bas eksplicitno dosli do toga, i bas me zanima, tvoj stav o tome, celte:

Želio bi da pokušam provaliti koja bi bila optimalna ekonomska politika koja bi državu vodila što jačem ekonomskom razvoju - konkretno da li su povoljniji socijaldemokratski pristupi, gdje ti imaš dosta javnih radova, veliki državni budžet i dosta državnog investiranja, npr. u infrastrukturu, malo poveće poreze, visoke plate državnih službenika, i sl. (otprilike neka kombinacija Kejnzijanizma i Wellfare state-a), ponekad možda neka doza protekcionizma prema domaćoj privredi ili pak strogo kapitalistički pristup minimalnih poreza, maksimalne privatizacije svega, smanjivanja državnog aparata, slobodnog tržišta, slobodne spoljne trgovine, minimalnih carina i ponekad i mjera štednje.

Kasnije sam dodao da za ekonomski razvoj od same ekonomske politike, mozda je vaznije to kako funkcioniosu institucije:

Izbor između ta dva pristupa se čini kao glavna dilema u makroekonomiji i ekonomskoj politici, mada oba se tiču striktno ekonomskog dijela, a nekako imam osjećaj da za razvoj ekonomije sam izbor ekonomske politike možda i nije najvažniji, već to da država generalno funkcioniše, da je pravna država, da nema korupcije, da je mir, stabilnost, da se ne plaše strani investitori da će sutra zaratiti itd.

Međutim to ipak ne umanjuje važnost dobrog izbora same ekonomske politike. To je samo preduslov... Ali kad si njega postavio, opet se suočavaš sa izborom ekonomske politke.

Npr. u RS-u mi se čini da je Dodik i ekipa po pitanju ekonomske politike više skloni kejnzijanskim i socijaldemokratskim pristupima (što im je i u samom imenu), a sa čime se ja u značajnoj mjeri i slažem.

Međutim stepen korumpiranosti i drugi aspekti njihove politike mi nisu toliko dragi, tako da mi je kad se podvuče crta ipak draža opozicija.

Ali nažalost, ta opozicija, je bojim se, baš ekstremno neoliberalna, što mi se ne sviđa. Npr. oni kritikuju vlast što se zadužuje kod MMF-a i preko obveznica. Oni bi u skladu sa svojom konzervativnom (sto podrazumijeva u ekonomiji neoliberalizam) politikom manje se zaduzivali, ali bi to usporilo mozda rast... Oni bi takodje smanjili akcize na gorivo. Okej bilo bi gorivo malo jeftinije, al cime bi onda punio budzet. Cime bi platio doktore, nastavnike, itd. Gorivo je trosak koji se ne moze izbjeci i najlaksi nacin da sigurno uberes neki porez. Nece to mnogo sjebati privredu niti bilo koga sto je gorivo malo skuplje. Ali je dobar nacin da uzmes neki porez, pa da ulazes u infrastrukturu, ili isplatis plate u drzavnim firmama.

A drzavne firme kad isplate relativno visoke plate to vrsi pritisak i na privatnike da podignu plate da bi pridobili radnike. A kad su vece plate, veca je i kupovna moc, pa samim tim veca je i potrosnja, a veca potrosnja, ubrzava ekonomski rast, pospjesuje privredu...

Tako da sam dosta skeptican prema tim neoliberalnim forama, smanji poreze, nemoj se zaduzivati, sve privatizuj i sl.

Amerika je najzaduzenija pa ne vidim da joj nesto fali.

Ja licno mislim da male drzave dok se ne razviju moraju imati drzavni sektor jak i drzavnu potrosnju, u kapitalistickim okvirima, naravno, jer je privatni sektor isuvise slab da bi sam nesto postigao i da bi se borio sa krupnim ribama iz drugih zemalja.

A da ne pricam o tome koliko je obrazovni i zdravstveni sistem u SAD-u nehuman i brutalno skup, a neopravdano. Ali to je druga tema... Spominjem zato što je i to odraz neoliberalnog pristupa, koji smanjuje drzavni sektor, ovdje konkrento skolstvo i zdravstvo.

PL

Ma oni su ekstremni kurac, opozicija vam je istih pogleda kao dodik samo znatno nesposobnija i gluplja. Ovako ste u govnima a s opozicijom bi bili mnogo dublje. Ono sto je prednost opozicije je neko predstavljanje strancima kao da su liberalna družina ali im ne prolazi to jbg

CE

moje misljenje za malu zemlju je da mora da ima super fleksibilnu i sarenu ekenomsku politiku. jaka vlast + slaba vojska i medjunarodni uticaj je recept za korupciju na najvisem nivou. svakom ce biti skroz isplativ rizik da podmiti stranku i radi sranja na drzavnom nivou, posto nagrade ogromne, drzavne.

manje zemlje koje krenu da se razvijaju obicno ne dobiju to industrijom ili poljoprivredom nego dozvole na lokalu da se nadmecu delovi te drzave ko ce kog da privuce, jedni krenu da daju firmama da se prave, neki se specijalizuju za ovo, neki za ono, i krenes da pravis zakone oko toga.
i dalje imas korupcije, al ako oces neko veliko drzavno sranje da napravis, mora podmitis bas mnogo ljudi, i onda ti se ne isplati. pa se probiju ipak najbolji.

svako ko uradio ovo je svesno urusio sopstvenu moc vlasti, i rizikuje da ga zameni neko ko ce raditi ono prvo jer ima vise moci. i mi smo probali posle slobe, ali ne volimo to kao narod, ko da smo vazda bili neka imperijalna sila sa dinastijom a ne pola milenijuma pod turcima. imamo osecaj da cemo da se pokvarimo. samim tim vucic.

to sto vi pominjete sve trazi neki plan i vlast i silu da se sprovede. to ima 20 zemalja na svetu, a pored toga imas one koji misle da mogu to i zive ko kreteni i one koje prihvataju da moraju da budu fleksibilni, i mozda vremenom postanu jedni od ovih koji su elita.

naravno, iz prakse sam dosta InfLUeNSovan svajcarskom, irskom i srbijom, poredeci stvari koje su dobre/lose u tim razlicitim sistemima.

i mogu da ti kazem da probleme koje mi imamo, najbrze moze da resi jedna slaba i neefikasna vlast 30 stranaka koja se menja na svake 2 god jedno 15 god i ne moze da donese ni jednu jedinu odluku, i nista da promeni dok se na lokalu ljudi ne otrezne i krenu ljudi da pricaju, ajde jbt da radimo nesto, nema niko da nam kaze sta cemo. zajebi ove, nema para za njih.

pa se udruze tako. sa tim ciljevima.

to je razvilo male zemlje. ne diktatori.

al ovo otreznjenje je malo teze sa nasim mentalitetom. mnogo se plasimo toga da ako neko iz beograda da vlast nekom u loznici, da ce se ocepi loznica. a nece.

stavise drzanje vlasti na silu krnji zemlju polagano sa ivica.

ЈО

Znači celte, kod tebe je glavna ideje decentralizacija.
Pa dobro, okej mi je to, mislim da je dobra stvar.

I okej mi je ta ideja sa vladama koje kratko traju... i da se niko ne osjeća previše komotno na vlasti... Tipa kao u Italiji.

Al čini mi se da si malo ostao nedorečen po pitanju ekonomske politike?
Da li bi to kod tebe takođe podrazumijevalo i da se sve prepusti privatnom sektoru?

ME

E da Celtaro slažem se apsolutno oko toga da će biti oplakivanja Vučića jednom nesumnjivo, ne samo stoga što je nemali broj ljudi sasvim opran i indoktriniran, već i usled mogućnosti da će ga naslediti gori sistem ili veća budala, što naravno nije isključeno, jer ne samo da će svaka iduća politika imati težak start (ako uzmemo kao polaznu tačku to da će uopšte biti pošteni, dobronamerni i sposobni za unutrašnju i spoljnu politiku), već se i svetske prilike pogoršavaju. Ali to je odredjen broj ljudi, procentualno, jednak broju onih koji oplakuju druga titu. Jedni će ga se sećati sa uzdahom, drugi sa prezirom, a treći, većina, biće mahom indiferentni i neće imati nekakve jasne stavove, niti će se uopšte baviti sa tim preterano.

MN
Ni uzane farke nije jugoslovenski genij izmislio, niti je inspirisao 68. Svašta nije valjalo.

Ako nešto mrzim to je da slušam "u Trst po farmerke priče". I uvek se iz poštovanja prema rodbini uzdržavam da ih ne napušim i pitam: Je l vi mislite da je sve bilo u redu sa ekonomijom zemlje ako ste morali za par radničkih pantalona plave boje da pređete celu zemlju i da vam za tu akciju treba jebeni produženi vikend?

PL

Gledaj braće moje srpske što pričaju o bivšoj nam državi ko penzosi na šahu u parku

CE

i ti si u istim govnima bio i jesi plidu tako da pridruzi se ili zauvek cuti

imate jednu prednost ko i hrvati i slovenci donekle da vas ta sfrj i fizicki opekla, ali i glupost sto za to krivite iskljucivo srbe.

ME

"Ko u Sarajevu provodi noć budan u krevetu, taj može da čuje glasove sarajevske noći. Teško i sigurno izbija sat na katoličkoj katedrali: dva posle ponoći. Prođe više od jednog minuta (tačno sedamdeset i pet sekundi, brojao sam) i tek tada se javi nešto slabijim ali prodornim zvukom sat sa pravoslavne crkve, i on iskucava svoja dva sata posle ponoći. Malo za njim iskuca promuklim, dalekim glasom sahat-kula kod Begove-džamije, i to iskuca jedanaest sati, avetinjskih turskih sati, po čudnom računanju dalekih, tuđih krajeva sveta! Jevreji nemaju svoga sata koji iskucava, ali bog jedini zna koliko je sada sati kod njih, koliko po sefardskom a koliko po eškenaskom računanju. Tako i noću, dok sve spava, u brojanju pustih sati gluvog doba bdi razlika koja deli ove pospale ljude koji se budni raduju i žaloste, goste i poste prema četiri razna, među sobom zavađena kalendara, i sve svoje želje i molitve šalju jednom nebu na četiri razna crkvena jezika. A ta razlika je, nekad vidljivo i otvoreno, nekad nevidljivo i podmuklo, uvek slična mržnji, često potpuno istovetna sa njom".

Andrić, 192ineke

MM

Sto se kaze "oni koji nisu ucili istoriju su osudjeni da je ponavljaju, oni koji je jesu ucili su osudjeni da se nerviraju i gledaju druge dok je ponavljaju"

Inace malo odoste u drugu krajnost, nekih stvari poput boljeg standarda i manje kriminala i te kako da jeste bilo, sto naravno ne cini automatski ni Jugoslaviju ni Tita pozeljnima niti negira lose stvari koje su radili, ali ove stvari ne mogu biti predmet ozbiljne rasprave, jednostavno su cinjenice

AV

Najispravnije u svemu i jedino tačno je ovo što je Melkijades kopirao, a Andrić napisao. Večita mržnja. I to je to. Svet je utemeljen na mržnji. Ljubav je mit, laž i opsena. Čovečanstvo opstaje jedino mrzeći.

CE

ljubav, tj bol u kurcu uvek pobedjuje mrznju, jer mrznja je prvenstveno autodesktruktivno osecanje i ponasanje koje unisti sebe i tako je nema vise.

mrznja je ventil za budale. osecanje kojim iskazuju sopstvenu nemoc, ali je ne resavaju.

AV

Ma kakva ljubav. Ne postoji ljubav. Samo ravnodušnost. Meni najodvratniji CINIZAM. Sebičnost. Ili uzajamna korist. Mržnja vlada svetom. Ja mrzim otvoreno, cinik mrzi uglađeno. Većina ljudi su to drugo. Ne verujem da se uništava, naprotiv, sve je više ima. Nije svaka mržnja usmerena ka sebi, većina njih zapravo i nije, mrze se drugi i ne nužno ali uglavnom njihovi kvaliteti. Mržnja je pored straha jedno od primarnih osećanja. Ljubav je izmišljena, istinski izmišljena. To je samo osećaj kratkotrajne prijatnosti po pitanju nečega ili nekoga, kad ti se čini E mogo bi ovako zauvek ... ne, ne bi. Prokletoj ljudskoj prirodi dosadi sve... A mržnja goni ljude na različite akcije... Kada mrze ljudi su slobodni, ustvari u svom prirodnom stanju jer svi su sebični i kao individue u drugome i najbližem do sebe vide neprijatelja, rivala, protivnika, šta god. To je istina. Jbt aj mrzim ta sranja ali Eva je sjebala Adama. I on bi nju, o kako ne bi ... Znači zarad ličnog zadovoljstva, zdravlja, napretka ma koje vrste zgaziće te. Svako. Ali baš svako. Isključivi su junaci iz filmova, bajki, naših epskih pesama i slično.
Mržnja jeste nemoć ali je daleko jača od ljubavi. Baš zato što je negativno osećanje. Ne mora biti autodestruktivna, ko ume da je kontroliše zdravo može čak da ima i korist od nje. Ne znam da li se baš razumemo. Jedno je mržnja, u nju je uključena strast. A drugo je prezir. Mržnja je podložna promeni, prezir je konstantan. U proseku svaki čovek mrzi duplo više nego što bi ikada mogao voleti.

Bila sam osoba koja je volela sve živo i mrtvo. Baš sve. Bezuslovno. Mnogo sam išamarana životom. Jednom prilikom sam bila u stanju da umrem za nekog/u. Onda mi je jedan prijatelj postavio kratko pitanje - koliko ljudi je spremno da umre za tebe?
Da ti umireš sada ko bi ti dao život, osim možda majke? možda ... Vrlo je precizan i surov bio.

0.

Ne zato što nisam toga vredna, već zato što su sebi svi na prvom mestu. Majke prodaju decu. Očevi ubijaju sinove. Deca tlače i likvidiraju roditelje. Radi svog ličnog spasa. Radi svog dupeta, kože, života, čak i zbog nižih pobuda, kao što su pare. Da volim nekog ko bi me recimo da gorim umesto vodom polio benzinom? U svetu u kome se ne trpe dva molekula istog elementa?
Hvala, NE.

DE

Tiletova jedina greska je sto nije pobio gamad pre svoje smrti. Ta gamad dodje na vlast i razjeba onakvu drzavu i sad nikle banana republike iz groba velike Juge

ŠK
Tiletova jedina greska je sto nije pobio gamad pre svoje smrti. Ta gamad dodje na vlast i razjeba onakvu drzavu i sad nikle banana republike iz groba velike Juge

To jeste uspešna taktika, a realno je ubijao i prijatelje i neprijatelje i za života je držao krug ljudi koji je držao tu neku stabilnost te ideologije ali da je on na čelu. Tako da, ne pomaže nama ni Isus da siđe sa neba, ni Če Gevara da ustane iz groba. Nestvarno je kako je uopšte i postojala ta zemlja sa ove tačke gledišta kad vidiš na šta nam liči društvo. Nestvarno je da jedan Bošnjo što sluša Gari garo i vozi golfa dvojku na zejtin ima aerodrom Željavu, jedan od najvećih podzemnih u Evropi u to doba. Da Srbenda kome je sloga misaona imenica ima širom države kolektive sa nazivom Sloga.

СК
Pesma Jovanke Broz

Nikom pičke nisam dala,
Sačuvah je za maršala.

Ali kurca postah sita
otkad oženih druga tita

Htele je jovanka još
al je niko neće,
Otišao tito odneo i cveće

Za jovanku broz nema kurca više,
Oa kad tita s cvećem sahraniše

A od kada je tito u kući cveća,
Svima nam je stigla tuga u nesreća

Ostali su sloba, tuđman i alija,
Otišao je tito s njim i jugoslavija.

Trebao je narod da im kičmu ispresavija
Kad se gleda hag za šešelja se navija

Kad moje uši čuju muziku na struju,
Ko nesluša pesmu slušaće oluju

Kao mlađi redovno sam gledo crnog gruju
Budi tiša kurvo komšije te čuju

Srbe lako prepoznaš mnogo često psuju
Mi imamo pericu, bosanci hasu i muju

Otvorili azil a kučiće truju
Svi što im smrde noge neka se obuju

U beloj kući i kremlju sudbine se kuju
Voleo sam pivo, sad više volim vuju

Od sudara s pesnicom arkade se naduju
Moraće u montaži da klip preoblikuju

ЈО
Ostali su sloba, tuđman i alija,
Otišao je tito s njim i jugoslavija.

Trenutak u kom pjesma prelazi u nadrealizam i psihodeliju.

MN

Da, da. Svi kukaju joj Jugu nam uništi nacionalizam, a Alija, Tuđman i Sloba svi bivše komunjare.
Pa nisu je rušili Šešelji i Tompsoni, msm bili su oni izvođači radova, ali na niskom nivou, a u vrhu bila sve gospoda što se klela u bratstvo i jedinstvo do juče.

Prijavi se na vukajlija.com da bi odgovorio.Prijavi se