U delu Tomaša Pešina, koji je pisao istoriju Moravske, pominju se sledeći moravski vladari.
Vladari:
Samo (623-658), Svetoš, Vladuk, Momir, Svetan, Samoslav, Gordomir (790-812), Momir (812-846), Rastislav (846-870), Svetopolk (870/71 i 871-894), Slavomir (871) i Momir (894-907).
Zanimljiva je sličnost imena i vekovi života slovenskih kneževa: Svetomira, Svetopolka i Vladislava, iz Hronike biskupa dukljanskog i moravskih kneževa: Sama, Svetoša i Vladuka, iz dela T. Pešina. Kod Pešina su njihova imena u skraćenim oblicima, u hipokoristicima.
To nam jasno govori da se Samova država podelila na dva dela, po njegovoj smrti, između dvojice Samovih sinova, Svetopolka i Vladislava.
Država se podelila na Srbiju i Moravsku. Moravskom su vladali Svetopolkovi, a Srbijom Vladislavljevi potomci. Srpski vladari se ne pominju u češkim i slovačkim delima...
Eto dokaza da su vladari iz Gesta regum bili stvarne ličnosti.