prijava

Kvazielitističko beogradsko krugodvojgaško prenemaganje i proseravanje u akcentovanju

39 odgovoraposlednji 16. maj 2020.
УО

Сви који пратимо, пре свега РТС, знамо колико далеко иду у акцентовањима појединих речи. Наведите које су вама испарале уши.

Аустралија,
Александар...

ДА

Nema to veze sa krugom dvojke seljane, izvadi srafciger iz uva. A da je retardirano - jeste. Reci da se tako izgovori palAcinka hah

CE

sta je fora, nemaju pismene novinare, ili se iz petnih zila trude da ne zvuce kao roditelji im.
za sve to je kriv onaj mag plitkog humora, tzv strajin mentor, zdravko sotra debilcina

KA

Nije to novo uopste, to traje vec 50 godina. Pogledajte ranije Dragu Jonas i ostale i videcete da tako akcentuju reci vec decenijama. Zasto? Ja ne znam stvarno, a pogotovo ne znam u kom delu Srbije se tako prica. Samo su ranije pricali drugacije spikeri, pa vam nije toliko upadalo u usi. Inace meni je najodvratniji bas taj dijalekat ili poddijalekat kako god koji su pricali spikeri i naratori pre 50 godina. Svi su imali neke pederske glasove i to kao neke dede pederi, valjda su se trudili da zvuce ko Tito

PE

Maestro

jugOslavija
alEksandar
kontInent

i nije uopšte bitno da li ti, ili pola Beograda, ili ceo Beograd ili cela Srbija tako priča. Poenta je da do pre 4-5 godine takve nakazne izraze nisi mogao da čuješ ni na jednoj tv emisiji, a sada kao da se po direktivi utrkuju ko će više da ga očepi.

ČM

Kad sam se iz unutrasnjosti preselio u beograd (namerno malo slovo), u skoli su me zajebavali zbog naglaska.
Sad je to kul jer neki jadnik janko iz leskovac tako prica

beogradjani su kurac

KA

Zamisli deca se podsmevaju drugoj deci kad su drugacija ccc. Bas su zli ti Beogradjani

CE

ono sto je dobro u engleskom jeziku, i zasto se recimo lako uci je sto se nekako steko koncenzus za prihvatanje promena u samom jeziku vremenom, i to onda cini da sam jezik postane laksi, i izbace se stvari koje su kontekstualno nepotrebne na primer, koje se koriste iskljucivo da "zvucis pametnije"

slicno je sa dosta tih starih jezika (spanski, italijanski), jer tendencija je da se jezik pojednostavljuje a ne komplikuje vremenom. mi i nemci kao suprotan primer imamo tonu pravila kako se prica i gomilu reci koje su sklopljene (postati, nastati, prestati, ostati...) koje su u picku materinu zajebane za ucenje i traze vise mentalne energije da se pravilno koriste. to kaze da su na neki nacin jezici mladi, ili su se manje menjali od zadnji put kad je neko "pravio pravila" kako se pravilno prica.

tako da to, pravilno pricanje moze bukvalno da se cita kao "neko reko nekad to, al smo zaboravili razlog zasto"

citam ovo sto sam napisao, i bas je dobar primer kako se kiti jezik i postaje komplikovaniji a uopste ne mora. e kad takvi uzmu i prave pravila, onda sve postane nepotrebno zajebanije

skoro sam citao neku knjigu o marketingu, kako treba pisati i izrazavati se kad hoces da kazes nesto sto ima poentu, a kako kad hoces da namerno razvodnis pricu. ljudi (ja) uglavnom grese tako sto bas kad hoce nesto ciljno da kazu, oni razvodne pricu argumentima koje niko ne slusa niti cita. (tl.dr.)

tj, da probam:

ako hoces da pises i pricas sa namerom, nemoj pisati nadugacko i nasiroko, jer niko nece da procita to.

KA

Ali sakacenje engleskog ili spanskog ima poentu zbog njegove standardizacije u svetu i uskladjenosti sa raznim dijalektima. Ipak su to bivse imperijalne sile. Srpski je vec dovoljno osakacen i nema potrebe da ga jos dodatno sakatimo. Mislim slazem se celte sa tobom po pitanju ovoga da jezik treba da se menja, tj da se pusti da ide prirodnim tokom njegova evolucija, ali sa nekim ogranicenjima. Nisam bas za to da ajde postane ae, da da li postane el itd. Iako i sam tako pricam, al ipak neki standard mora da postoji. A inace su mi ovi akcenti standardni preseravanje od onog trenutka kada se ni u jednoj makar mikro sredini vise ne prica tako

kasnije cu da uzmem da citam malo nesto o lingvistici, zainteresovao sam se sad, a nista o ovome osim nesto bazicno ne znam.
zanimljivo majke mu ga kako se to razvije, i dve razlicite kulture mogu potpuno razlicita pravila da imaju. negde sam cuo odavno recimo da korejci koriste jedan sistem za brojanje ako pricaju brojeve, a drugi ako broje nesto.

naso sam razlog: zato sto im kinezi bili glavni i doneli jezik i brojeve, pa kad radili matematiku radili po kineskom, a kad brojali ovce brojali lokalnim.
i to ostane u jeziku. niko se i ne pita posle sto.

KA

Lingvistika je i dobra pomocna disciplina u tumacenju istorije npr. Ima tu mnogo zanimljivosti, kao nor da ima nekoliko jezika u kojima je broj dvadeset prezentovan posebnom jedinstvenom recju, to jest nije sastavljen od slozenice dva-deset. Albanski je na primer jedan od takvih jezika

Takodje na osnovu glasovnih promena koje je pretrpela neka rec, moze se skoro pouzdano zakljuciti kad je neki narod ziveo sa narodom od koga je preuzeo tu rec. Naravno sve pod predpostavkom da postoje bar istorijski izvori tog drugog jezika pa da moze da se prati njegovo menjanje kroz vreme

CE

meni bi recimo bilo zanimljivo da znam, npr, ako bi se naso na teritoriji onoga sto je bila srbija u nekom 11. 12. veku dal bi se razumeo bilo sta sa narodom.

KA

Tesko je reci, to i mene zanima. Al citajuci stare tekstove ne mozemo bas sa stopostotnom preciznoscu da znamo kako je narod to stvarno izgovarao. U svakom slucaju verujem da je blizu nekom crkvenoslovenskom. Mene zanima na primer kako bi se tad prosecni Srbin i Poljak razumeli, ili Rus i Srbin. Tj dal moze neka paralela da se povuce izmedju danasnjih dijalekata tj procenata razumljivosti izmedju dijalekata i jezika. Kapiram u 11. Veku da je razlika izmedju dijalekta skoplja i srema npr bila kao danas BG i Sremska Mitrovica hahah

Prijavi se na vukajlija.com da bi odgovorio.Prijavi se