Nisam ja pričao o promeni kodova već o nastanku novih
Imaš 4 različite vrste baza čiji redosled određuje kod (čini zapravo taj kod). Pošto tri u nizu predstavljaju 1 kod (na osnovu koga se u protein ugrađuje određena amino kiselina) broj kodova je ograničen na 64. Svi već ''postoje'' i ''zauzeti'' su, tj. zna se koji kod je odgovoran za koju amino kiselinu i ne mogu tu da nastanu neki novi. Od 4 slova ne možeš da sastaviš više od 64 reči od 3 slova.. Ako imaš recimo sekvencu na DNK AAGCG, prvi kod bi bio AAG, drugi bi počinjao sa GC. itd. Ali kao se desi mutacija pa se pomeri taj okvir onda je kod AGC (ugrađuje se drugačija amino kiselina u protein). Nekako nisi skontao to sa kodovima, ne postoji beskonačno mnogo kodova pa da nastaju novi, samo ih ima 64 (i postoji razlika između termina kod, kodon, antikodon, prvi je na dnk, drugi na informacionoj rnk a treći na transportnoj rnk koja nosi amino kiselinu).
ako se ne varam mutacije samo menjaju postojeći kod a ne dodaju nove kodove
ne znam gde si čitao ovo sve o mutacijama ali generalno mešaš termin mutacija sa vidljivom fenotipskom karakteristikom koja je posledica neke mutacije. Mutacija je svaka fizička promena u genetskoj strukturi (vrati se na post koji sam pisao dva puta već ili kucaj genetske mutacije na guglu), ne mora da znači nužno da će izazvati i vidljivu spoljašnju promenu na telu (ustvari većina mutacija se dese na nekodirajućim sekvencama dnk, tako da i nisu ''vidljive'' na fenotipu (izgled))
Replikacija dnk je precizan proces, ali nije savršen, uvek se desi neka mala greška koja je zapravo mutacija (mutacija=promena, ne znači odmah loša ili dobra... to je vrlo relativan pojam šta je dobra a šta loša mutacija).
EDIT: vidim kačio si neki klip dok sam kucao, pogledaću to kasnije..