prijava

Inflacija i hiperinflacija

34 odgovoraposlednji 23. mar 2014.
KO

Porast opšteg nivoa cijena.

Pitanja za ekonmiste menadzere biznismene pravnike privatnike politicare i ostale selektore reprezentacije:

Zanima me kako tačno dolazi do inflacije? Šta je sve dovelo do inflacije u Jugoslaviji, ili one lude u Madjarskoj iz '46 (ovo sam tek saznao)? Kako se inflacija vraća u normalu?

KO

ja se naježim svaki put kad vidim novu novčanicu, skoro odštampanu. podseća na '93. tako je počelo.

EN
ja se naježim svaki put kad vidim novu novčanicu, skoro odštampanu. podseća na '93. tako je počelo.

Па добро, ваљда избаце старе и истрошене а убаце нове, мојне одма на најгоре.

KO

pa ajte malo o tome nesto, ono sta je uzrok pa koja je posledica, i kako to na kraju dovodi do toga da moramo da stampamo novcanicu sa 10 nula? Gdje je tu smisao u svemu tome, koji sistem se prati, na to mislim.

Offtopic: olanice, jesi li rekao da otvorim temu? Evo otvorio, pusti me sad mene, prica se o inflaciji.

ТР

Новац губи на вредности, па власт то покушава да надомести штампањем више новчаница у већим апоенима, услед чега новац још више губи вредност. Код нас је то било тако дивно регулисано да је цео систем морао да се изврне наопачке да би се вратио како-тако у нормалу.
Бољи пример је нпр. када су у средњем или старом веку ковали новац са мањом количином сребра, да би исковали још више новца за потребе да што више исплате војску, услед чега је вредност тог новца опадала, па су продавци захтевали више новца, па је цена расла упоредо са дотоком веће количине новца на тржиште, услед чега ако се не заустави је настајала инфлација у којој имаш гомилу бакрењака са нимало сребра.

HI

Tebe zanima hiperinflacija, koliko sam uspio da razumjem.

Obično se javlja zbog nedisciplinovanih monetarnih autoriteta, (čitaj: naštampavanja velike količine novca koji nema pokriće u realnoj vrijednosti dobara) koji na taj način finansiraju državnu potrošnju. Vrijednost bilo čega, pa tako i novca određuju komponente korisnosti i rijetkosti. Uprošćeno, što ga ima više, sve je manje vrijedno.

Za zaustavljanje inflacije potraži nešto o dedi Avramu (Dragoslav Avramović), mrzi me da pišem.

KO

Svidja mi se ovaj primjer iz srednjeg ili starog vijeka. Pa kako moze drzava tek tako da odluci da joj treba vise novca, i ajde da ga iskuje?

Sto su onda prodavci trazili vise novca? Ako se kuje vise novca, svi imaju vise novca onda. Tada pocnu svi da trose vise, da kupuju vise proizvoda. Ali kako jedan srebrenjak sad ima manje srebra, prodavac poveca cijene taman toliko da dobije jednaku kolicinu srebra kao do tada? Ako je nekad srebrenjak imao 100% srebra recimo, a sad 50%, prodavac duplira cijene i dobije jednako srebra?

Daj neki primjer iz modernog doba?

CC
ollanik, koje si ti godište? imali smo sankcije i bez inflacije.

I inflaciju bez sankcija.
Imaš kompetentne njih pitaj. Uglavnom, ako država nema para, a mora da plati i penzije i sve, mora da naštancuje pare, logično, a što više para ima to pare manje vrede. Ako imaš 100 din u prometu i 10000000000000000000000 kila hleba, logično da ćeš za 1 cent moći da ga kupiš, a ako naštancaš 10000000000000000000000000 din, i 1 kilo hleba, nećeš nikome dati hleba, jer koji ćeš kurac sa parama, one ništa ne vrede. Kako se zvao onaj deda što nas je iščupao iz inflacije, ne mogu da se setim?

Nemci su imali ogromnu inflaciju posle prvog sv. rata. Ništa nije radilo, država reda radi štampala pare, i dobijaš situaciju gde pare ništa ne vrede. Bukvalno su ređala deca svežnjeve, pravila kule od para, jer ništa drugo nisu mogli sa njima.

I dan danas imaš inflaciju. Naši se nadaju da bude jednocifrena, pa što manja to bolje. To ti je u suštini koliko nešto poskupi, na primer pre 7 godina si mogao za 60 din da jedeš pljeku, sad ti treba 200. Jeste da je skočila cena mesa, ali svejedno ako je mesar mogao da kupi recimo za 100 din kilo mesa, sad može 800g, zbog inflacije. Što je veća, to gore, pare manje vrede.

Najlakše se leči proizvodnjom, počinje da se oporavlja industrija (laka najpre, jer su joj potrebna manja ulaganja), i ponovo imaš proizvode i sl. koji nešto vrede. Presečeš, uvedeš "NOVI DINAR", i kažeš toliko to košta, i umereno štancuješ pare. Imaš i fiksne kurseve (BIH). To je kad si bukvalno u kurcu. Tad ti praktično drugi određuje koliko smeš ti da štampaš para, koliko da daješ za plate, penzije.

A opet treba gledati i kolika je država ta u kojoj se gleda inflacija. Veća država manja inflacija, jer i da se ugasi 1000 preduzeća to se ne oseti tako, zamisli da se kod nas ugasi 1000 preduzeća, to bi bio haos. U Nemačkoj je za vreme SEKE, (više je niko ni ne spominje), za godinu dana ugašeno 20 000 privatnih preduzeća, i to se nije mnogo osetilo. POgledaš EU, i koliko je tu novca u opticaju, kad bi svako štampao kako hoće, ne bi samo uništio sebe, nego sve članice EU. To ti je nešto laički, ono što ja mislim da jeste, kažem ti, ima stručnjaka, pa će oni to podrobnije da objasne.

KO
highlander007
Tebe zanima hiperinflacija, koliko sam uspio da razumjem.

Da. Pogresno sam napisao gore. Ali moze i uopsteno o inflaciji. Ako nekog moda ne boli uvo i ako bas ne umre tema, mogao bi da promijeni naslov u "Hiperinflacija i inflacija uopste".

CC
Za zaustavljanje inflacije potraži nešto o dedi Avramu (Dragoslav Avramović), mrzi me da pišem.

Da, DEDA AVRAM, nisam mogao da se setim.

KO

Sta bi se desilo da recimo Srbija odluci da stampa malo vise para, tek tako, i da svakome plata skoci za 10%?

HI
fiksne kurseve (BIH)

Monetarni odbor. Fiksni kurs je samo njegova posledica.
Imaš KONVERTIBILNU marku, koja se tako zove zato što ti centralna banka BiH obećava da će ti za nju isplatiti jednu njemačku marku, tj da ima istu vrijednost. (Sada je to EUR pri fiksnom kursu 1:1.95583) i možeš da štampaš samo onoliko KM kolike ti iznose devizne rezerve. Sistem dobar za zauzdavanje inflacije, ali prilično guši privredu jer se često javlja nedostatak novca. Mada, Litvanija je sa ovim sistemom ušla u EU.

CC

Praktično bi mogao da kupiš manje nego što možeš sad sa tom platom koju imaš.
Npr: Svi imaju istu sličicu, duplikata, i ti imaš nekog "zlatnog". Da li bi ga dao za tog duplikata, a i ti ga već imaš? Isto je i sa parama, ovako, trenutno kako je, onaj ko ima više, može tog "zlatnog" da kupi, ko nema nema.

KO

Lose sam nekako ovo postavio

Sta bi se desilo da recimo Srbija odluci da stampa malo vise para, tek tako, i da svakome plata skoci za 10%?

Da probam opet:

Sta bi bilo da Srbija pusti vise para u opticaj, a da cijene po zakonu ostanu iste?

ТР

Најбољи пример инфлације или хиперинфације по питању племенитих метала јесте "револуција цена" када су Шпанци унели толико сребра из својих освајања Јужне Америке, да је сребро изгубило потпуно на вредности, услед чега су ови изгубили своју империју... Што је можда набедило људе да крену са штампаним новцем.

Sta bi bilo da Srbija pusti vise para u opticaj, a da cijene po zakonu ostanu iste?

Privreda bi ugasila, niko ne bi hteo da investira u zemlju koja blokira cenovnu elastičnost.

CC

Ne more biti. Ti da napraviš nešto treba ti još hiljadu drugih stvari. Neke od tih (u Srbiji naročito) nisu odavde (prva je nafta). TI ne možeš da plaćaš šeiku, drž na dinare, ko te jebe.

HI
cijene po zakonu ostanu iste

Zamrzavanje cijena je udar na jedan od osnovnih postulata kapitalizma - tržišno formiranje cijena. Korišćeno je rijetko i u krajnoj nuždi, a nikom dugoročno nije donijelo dobra.

ТР

- Ај да замислимо -
Цене остају исте за хлеб, али ти имаш сад већу количину новца којим може да се купи.
Пошто има више новца у оптицају, јавља се смањење вредности тог новца.
Цена хлеба не може да се мења.
Људи који праве хлеб почињу да губе новац на производњи хлеба, јер док цена остаје иста, новца је у вишку којим се набавља већа количина тог хлеба, али тај новац нема реалну вредност којом се покривају трошкови производње.

KO

uf, citam sve ovo sto pisete, ali ne mogu da sklopim sliku.

Kako bi tacno privreda propala ako bi odstampali malo vise para? Sta bi se desilo, gdje bi prvo te novo-odstampane pare otisle i sta bi dalje to prouzrokovalo?

Recimo ovaj mesar sto prodaje meso restoranu brze hrane. Sto bi on morao da podigne cijene? On proda meso po istoj cijeni, i kako ljudi imaju vise para, kupuju vise mesa, i on zaradjuje vise. Onda on od te plate kupuje vise necega, i taj sto prodaje to nesto (ne znam, kupuje garderobu u butiku) prodaje vise i zaradjuje vise, iako ne mijenja cijenu. Onaj iz brze hrane sto kupuje meso od mesara ima vise para pa kupuje vise mesa, i ne mora da poskupljuje pljeska, vec jednostavno prodaje se vise. Sta sam propustio? :)

A sta ako onda mesar proda sve meso sto ima? Ali ne moze da proda sve, nemaju ljudi bas toliko vise para?

I sto niko ne bi investirao u takvu drzavu (ovo mislim na trisinu recenicu, nisam ukapirao to)?

ТР

Ту имаш проблем, не можеш да створиш вредност новца ни из чега.
Привреда ти не би пропала кад би одштампао мало више пара, али би ти се подигле цене, јер то ти је дефиниција инфлације "раст цена производа услед смањења вредности новца где долази до прилива веће количине новца".
Људи немају више пара, људи имају исту количину пара, само у вредностима, које мање вреде.

АУ
Kako bi tacno privreda propala ako bi odstampali malo vise para? Sta bi se desilo, gdje bi prvo te novo-odstampane pare otisle i sta bi dalje to prouzrokovalo?

Па то је добро питање гдје би новоодштампане паре отишле, не пуштају се паре у оптицај тек тако, него их ваљда централна банка пласира комерцијалним банкама као неки кредит, па онда ове такође дају кредите предузећима и појединцима, и тако се створи више новца у оптицају.. Или постоји још неки начини како се више новца убацује у тржиште...

ТР
Recimo ovaj mesar sto prodaje meso restoranu brze hrane. Sto bi on morao da podigne cijene? On proda meso po istoj cijeni, i kako ljudi imaju vise para, kupuju vise mesa, i on zaradjuje vise. Onda on od te plate kupuje vise necega, i taj sto prodaje to nesto (ne znam, kupuje garderobu u butiku) prodaje vise i zaradjuje vise, iako ne mijenja cijenu. Onaj iz brze hrane sto kupuje meso od mesara ima vise para pa kupuje vise mesa, i ne mora da poskupljuje pljeska, vec jednostavno prodaje se vise. Sta sam propustio? :)

Месар подиже цену, јер му треба више новца да набави месо од сточара, који мора да подигне цену грла, јер је вредност краве порасла због опадања вредности динара.

I sto niko ne bi investirao u takvu drzavu (ovo mislim na trisinu recenicu, nisam ukapirao to)?

Нећу да инвестирам у земљу у којој је максимална цена леба три динара, а производња једног кошта десет.

KO
Месар подиже цену, јер му треба више новца да набави месо од сточара, који мора да подигне цену грла, јер је вредност краве порасла због опадања вредности динара.

A sta ako bi stocar zadrzao cijenu po kojoj prodaje grlo? Mesru krene posao i trazi vise grla. Stocar tako prodaje vise grla i zaradjuje vise novca koji, opet, moze da trosi na nesto i pospjesi jos neciju radinost (kupuje vise djubriva za zemlju na primer. Znaci, fabrika djubriva onda prodaje vise djubriva i zaradjuje pare, ponovo ne mijenjajuci cijenu)? Po toj nekoj logici ne bi se bas unizila vrijednost novca, vec bi ga samo bilo vise i bolje bi se zivjelo (sad imam misao da to ne mora da ide po logici: sto ga ima vise, to je manje vrijedno).

Tema je u Arhivi i zaključana je, tu se više ne odgovara.