Ај да видим ове наше полисрбоглоте да ни се нађу да ни поможу око некија недоумица!
Увек сам се питао док сам играо цоунтерстрике како се каже правилно следеће:
Тричим ножем
или
Трчим СА ножем
Заиста нисам успео да дођем до ваљаног одговора... :(
Ај да видим ове наше полисрбоглоте да ни се нађу да ни поможу око некија недоумица!
Увек сам се питао док сам играо цоунтерстрике како се каже правилно следеће:
Тричим ножем
или
Трчим СА ножем
Заиста нисам успео да дођем до ваљаног одговора... :(
Al je vama, ljudi, dosadnooooo...
Često u kafićima čujem kako dozivaju konobara sa: Konobar! (nominativ)
Zašto je to tako, teško je reći, jer je ispravno: Konobaru! (vokativ)
A ja mislio ja cepidlačim... :D Pa pravilno bi bilo, da, međutim imaš i slučajeve kod ličnih imena tipa Darko, Marko, Nikola i te munje, koji se ne menjaju u vokativu, tako da ono... :)
А шта ћемо са песмом "Хеј, хеј, КОНОБАРУ, донеси ми шток, оћу да се напијем, да заиграм рок"?
пречас или предчас? самном или са мном?
претчас и са мном
Ја пишем са мном него видим већину да пише самном и још ме убеђује да се тако пише.
Samnom ti je isto kao da vidiš da neko napiše neznam ili nemogu.
To je zato što ljudi bukvalno shvate Vukovo načelo: ,,Piši kao što govoriš i čitaj kao što je napisano.'' Zaboravljaju da proklitike (najčešće prijedlozi, rječce i veznici) nemaju svoje akcente i da sa riječima ispred kojih stoje čine jednu akcenatsku cjelinu, što znači da se zajedno izgovaraju (bez pauza), ali se odvojeno pišu. Isti je slučaj sa ne znam, ne mogu... kad ih izgovaramo nema pauze između rječce NE i glagola, ali to stvara puno zabuna u pisanju.
Slična greška se javlja kod enklitika,koje sa riječima iza kojih stoje čine akcenatsku cjelinu,ali često se grijši pa se piše doću ili doćiću umjesto doći ću.
Šta je to narodnost? Čuo sam za sintagmu "narodi i narodnosti", ali iskreno ne znam šta bi mu bila razlika. Mislim da se pojam narodnosti odnosio na manje brojne narode u SFRJ, tj. na nacionalne manjine, bez statusa konstitutivnog naroda. Ali opet, ne znam zašto se nacionalne manjine ne bi mogle smatrati narodima. Svaki narod ma koliko malobrojan bio je narod.
Ili se to možda odnosilo ne neke grupe bez formirane nacionalne svijesti, na "ostale", na neopredjeljene, na one koji se izjašnjavaju po regionalnom pripadanju.
Bilo kako bilo, čini se da su narodnosti u SFRJ, uprkos proklamovanoj jednakosti, imale manji status nego narodi.
Покупио си минус управо.
Zato što su nacionalne manjine.
А народност је националност, ваљда.
Pa ne znam, možda je nacionalnost. To ima logike, kao država svih naroda i nacionalnosti. To se uklapa. Mada ja sam mislio da su narodnosti kao neke nacionalne manjine, jer se i tako može shvatiti iz sintagme "svi narodi i narodnosti". A onda bi to impliciralo manji status narodnosti u odnosu na narode.
A ako su to nacionalnosti, kao što kažeš, onda moja teorija o razlici u statusu gubi svaki smisao.
Imam jezičku nedoumicu: Hroničan ili Hronični?
S obzirom da treba nešto da napišem, hroničan (ili hronični?) se u mom tekstu pojavljuje u sledećem kontekstu: Hroničan nedostatak vremena.
Mozgam (skoro bez pomenutog), ali nisam 100% siguran.
Čas mi se čini da je svejedno, tj. da je pravilno i jedno i drugo, a čas mi se čini da nisam u pravu, i da možda postoji neko pravilo.
Zbunjuju me sledeći konteksti:
Hronični alkoholičar
Hroničan alkoholičar
Porodičan čovek
Porodični čovek
I primer za koji sam siguran da se kaže
Krivični zakon
a ne
Krivičan zakon
Zna li neko?
Radi se o određenom i neodređenom vidu prideva.
Određen vid prideva koristićeš kada misliš na konkretan pojam koji označavaš, a neodređeni kad govoriš o tom pojmu generalno.
Pojeo je crveni cvet. - Pojeo je onaj konkretan crveni cvet, znam koji, video sam.
Pojeo je crven cvet. - Ne znam šta je pojeo, a nije ni on siguran, zna samo da je crven. To je neki nasumični crven cvet.
Ne pada mi na pamet trenutno idealan način da napravim razliku, posebno što se u srpskom govornom ova razlika u nekim govornim područjima potpuno izgubila, a u nekim se gubi, tako da mi tu razliku u ne osećamo.
Takođe, nemaju svi pridevi mogućnost oba vide.
Tako možeš reći šiptarski terorista, ali neodređenog nema.
Što se tiče prideva hronični i porodični, stavi ih u određeni.
P.S. Ja ovo sve iz glave onako nasumično. Kad bih uzeo gramatiku da se podsetim kako tačno idu pravila bolje bih objasnio. Al eto rifrešovao sam, pa možda neko zna bolje da približi ovo.
Јебеш одређени и неодређени вид, он једе јебено цвеће!
Da li se ne znajući piše odvojeno kada je upotrebljeno u ovom kontekstu:
ne znajući kakvu je glupost napravio, svesno je ušao u taj posao? Koliko ja znam, neznajući se piše spojeno jedino kad je u pitanju pridev, kao što je recimo neznajući čovek. Ili sam ja to nešto pomešao.
Ustvari ili u stvari?
u stvari
Kaže se po žegi.
Npr. Vadili su lubenice po žegi.
Ovo treba zaključati.
Bila nekad normalna tema.
Jer se kaže nedoumice ili nedounice?
Osiguravanje roba u transportu.
Osiguravanje robe u transportu.
Na oglasu piše prva rečenica, a ja mislim da je pravilnije "robe", jer "roba" može da se odnosi i na "kmeta/slugu".
aj ejnt no kila,bat dont push mi,rivindz iz lajk d svidest dzoj next tu getin pusi,pikchur paragrafs anloded,vajz vrdz bijing kvoted
Хахаха Чуле него јеси ли осигурао тај ЧКОДЕ аватар?
Jedna interesantna stvar. Ljubavna saputnica se naziva žena ili supruga, a osoba sa kojom je varamo ljubavnica. LJUBAVnica, a kod žene, supruge nema ljubav. SLUČAJNOST?! NEBI REKO!
jel se kaže pretkategorija ili predkategorija?
Pred.
Pret
Kao pretkosovski ciklus
Itd.
Ово што Каунт каже.
Ево доказ са Валдемаровог сајта.
http://i.imgur.com/ry3mryu.png
За "предк" нема резултата.
Д не прелази у Т у речима као што је предтакмичење, подтип, подтекст, да не би постале нејасне.
Наслов клипа са Јутјуб канала Биљане Крстић > Речници српског језика
ок
Наслов клипа са Јутјуб канала Биљане Крстић > Речници српског језика
ок
Eto, ne može se više čovek ni našaliti na ovom rečniku slenga i žargona sverbskijeh jezika.
Odma mu neko zamera Biljanu Krstić... :(