Разноразно питање

Да ли постоји (или сам ја утриповао) тема где су људи правили компилације спавачке музике ( саксофони и то)?
Нисам видео на музичком подфоруму...

A kad već citiraš rad, pogledaj šta je napisao u zaključku:

Opšti zaključak koji se iz ovog pregleda može izvući ne doprinosi jasno-
sti u onoj mjeri u kojoj bi se to željelo. Ipak, neke čvrste stavove, potkreplje-
ne prethodnom analizom, možemo skicirati. Jasno je da su ideali otvoreno-
sti vrhunske vrijednosti koje na načelnom nivou trebaju biti podržane.
Međutim, metode i put njihovog ostvarivanja opravdano pobuđuju podo-
zrenje u pogledu motivacije, i sve od ovdje iznesenih primjedbi antiSorosa
imaju manje ili više osnova. Stoga moramo zaključiti, da uz sav respekta-
bilan napor protagoniste otvorenosti, on ne uspjeva da koncipira doktrinu
koja u ovoj formi može biti bezrezervno podržana i koja se može odbraniti
od argumentacija. Neophodan je oprez – “otvaranje” znači mnogo toga. Iri-
tantna krutost stavova mnogih zagovornika otvorenosti na našim prostori-
ma nije samo iritantna, već sadrži i dozu gluposti: ona devalvira nacionalne
resurse i tako u očima mnogih devalvira i ideale otvorenosti. Ovo naročito
dolazi do izražaja u svjetlu činjenice da se floskula “otvoreno društvo”, bar
u neakademskoj javnosti, neuporedivo više identifikuje s Sorosem i Fonda-
cijom, nego sa Popper-om. Pokušajmo stoga rekapitulirati neke zaključke
koji se mogu izvesti iz naše analize.
Prvo, nema sumnje da je doktrina otvorenog društva veličanstvena hu-
manistička vizija, koja od antike pa do danas nastavlja da inspiriše naša
srca. Planetarna otvorenost je naša krajnja željena sudbina i san, a Periklo-
va nadgroba besjeda njen veliki izvor.
Takođe, u teorijskom aspektu, Sorosevo proširenje ovog kompleksa za-
služuje da se razmotri, i pored činjenice da ono nije tako originalno kako
njen autor misli, i uz sve prigovore metodskog i teorijskog tipa koje je mo-
guće postaviti. Naravno, da bi ova teorijska konstrukcija bila uvrštena u
fundus savremene političke filozofije prethodno ju je potrebno pročistiti,
kako metodološki, tako i teorijski, te precizno locirati u kontekst savremene
političkoteorijske misli. To naročito dolazi do izražaja u nedovoljno preciznoj
i nedovoljno pročišćenoj upotrebi nekih strateških pojmova koje Soros ko-
risti, a koji ne mogu biti adekvatno primjenjeni na način kako on to radi.
Ovdje nemamo namjeru ulaziti u preciziranje, s obzirom da je temeljna in-
tencija našeg teksta bila konekcija između sorosevske doktrine i sorosevskih
društvenih praksi, ali nekoliko nabačaja može ilustrovati šta želimo reći. Na
primjer, Sorosevo shvatanje marksizma je vrlo problematično u fundamen-
talnom smislu. Formula “Marx-ova analiza kapitalizma je bila korektna, ali
lijek je bio gori od bolesti” ne može biti povezana s njegovom teorijom kriza
kapitalizma. Naime, Marx je shvatao kapitalizam kao istorijski stadij koji,
kao takav, mora biti prevladan istorijskim razvitkom proizvodnih snaga.
Korekcije tipa podizanja kontrole na planetarni nivo ne mogu promjeniti tu
sudbinu, već je samo eventualno odložiti. Ili, još očiglednije, marksistička
radna teorija vrijednosti apsolutno je nespojiva s konceptom refleksivnosti
i zapravo jedna drugu potpuno isključuju. Radna teorija vrijednosti je izvo-
rišna tačka marksističke kritike kapitalizma, pa prema tome ukoliko je pri-
hvatamo, ne možemo izbjeći antikapitalističke implikacije. Naprotiv, teorija
refleksivnosti dobija po našem mišljenju izraziti značaj, upravo u kontesktu
austrijske teorije cijena, jer pokazuje određene fundamentalne zamke koje
stoje u strukturalnim rješenjima savremenog tržišta, a koje su ostale skri-
vene. Slične primjedbe, kako smo vidjeli dolaze i iz neoliberanog tabora, gdje
mnogi smatraju da Soros zapravo pogrešno upotrebljava termin “tržišni
fundamentalizam” na neoliberalizam, ali ovaj definiše na način na koji to
sami neoliberali ne rade. Stoga je njegova teorija metodski manjkava. Ipak,
uvažavajući sve takve prigovore, opšti teorijski okvir koji je Soros pokušao
razviti, sa četri osnovne postavke: boom/bust model, open society, pogreši-
vost i refleksivnost, nesumljivo imaju svoju intelektualnu privlačnost i, po
našem mišljenju, i kapacitet da se dalje razviju u koherentnu političku teo-
riju i filozofiju, koja može biti doprinos savremenoj misli. U sadašnjoj formi
ovaj teorijski okvir ostaje još uvijek samo na nivou ideologije i nacrta.
S još većom sigurnošću možemo reći da djelovanje Fondacije nesumljivo
stoji u funkciji tog teorijskog i bolje rečeno, ideološkog okvira. Bez obzira
koliko pojedini akteri, u moru onih koji su na najrazličitije načine i u razli-
čitoj mjeri, bili ili jesu involvirani u rad Fondacije, pod kojim motivima, i
koliko uopšte svjesni u čemu učestvuju. Fundacija kao cjelina jeste jedan
izuzetan fenomen spoja ideologije i prakse. Zapravo, ono što kod slučaja
Soros možda najviše imponuje i intrigira, je ta izvanredna primjena određe-
nih strategija imanovanih ovdje kao Fondacija, za realizaciju vlastitih inte-
resa – filozofskih, ideoloških ili materijalnih.
To znači da odlučujuće pitanje glasi: koliko je doktrina otvorenosti svje-
sno upotrebljena od strane gospodina Sorosa kao sredstvo za realizaciju
njegovih poslovnih interesa, ili poslovnih interesa grupa u koje je uključen
i sa kojima eventualno radi, a koliko se radi o misiji. Mi to ovdje ne možemo
reći, i vjerovatno je da to pitanje ne može uopšte ni biti razrješeno na do-
voljno nedvosmislen način.
Ali još značajnije od toga jeste razumjevati dilemu na koji način se, kojim
tempom i sa kakvim akterima, bivša zatvorena društva trebaju otvarati. Od
Sorosa i njegove akcije preko Fondacije možemo mnogo toga naučiti – bilo
da ih shvatamo kao humanističku pomoć zatvorenim društvima na putu
njihove tranzicije, bilo da ih razumijemo kao sofisticiranu zavjeru. U prvom
slučaju mi akcent možemo staviti na zaista vrijedna zapažanja iz doktrinar-
nog opsega, ali i, naročito, taktike borbe protiv autoritarizama. Od falangi-
stičkog Otpora do estetike Soros realizma, Soros je preko Fondacije poveo
visokosofisticirani totalni rat protiv zatvorenih sistema Istočne Evrope, i do-
bio ga, bar na našim prostorima. U drugom slučaju mi stičemo uvid iz prve
ruke u obim neprijatelja koji nam prijeti i kojeg nije moguće lako klasifiko-
G. SOROS - Otvoreno društvo
207
vati u binarni obrazac – agresija je kamuflirana u besprijekorne ideale. Sto-
ga je tu borba uistinu teže razumljiva nego u slučajevima sirovog nasilja i
otvorene laži a-la-Bush. Ne čudi da podrška na lokalu često ide tako glatko.
Jer kada spojimo slavu, finansijsku moć i privlačnu filozofsku sliku svijeta, i
pri tome ih primjenimo na decenijama devastirana društva, mi dobijamo
uistinu paklenu kombinaciju. Posebnu specifičnost ovdje stvara činjenica da
mnoge kritike, koje koriste principijelno validne dokumente, bivaju umotane
u ruho fantastičnih teorija zavjere, ekstremnih kvazikonstrukcija, i neprov-
jerljivih šema, koje praktički diskredituju cijelu kritiku prije nego što ova
ozbiljno i počne da se razvija. Negativna semantika pojma “nacionalnizam”
tipičan je primjer. To ipak ne znači da ova druga pozicija nije stvarnost. Na-
protiv. Tu imamo izvanredan primjer sposobnosti savremenih sofisticiranih
totalitarnih programa agresije da vlastite negacije upiju u sebe.
Ali faktičko stanje mora biti konstatovano kao u nekom smislu relevan-
tan pokazatelj: tranziciona društva nisu se pokazala sposobnim da imple-
mentiraju onu vrstu programa društvene reforme koju Soros ovdje imenu-
je kao otvoreno društvo, niti u ekonomskom, niti u političkom niti u
društvenom pogledu i stanje mnogih od tih društava lošije je nego prije
dvadeset godina. Mnogi analitičari ukazuju na ekstremnu protivrječnost
između teorije oslobađajućeg otvaranja društava Istočne Evrope i prakse
njihove loše stvarnosti. Očigledno je da tempo tranzicije ne može imati am-
plitude “šok terapije”, naročito u vanekonomskom sektoru. Ne ulazeći u to
koliko je Soros involviran u iskorištavanje negativnih efekata tranzicije, i
ne dovodeći u pitanje koliko je on kao aktivistički karakter iskreno želio da
zgrabi neponovljivi istorijski momentum i pomogne tim društvima da se
otvore, jasno je da taj proces mora biti neuporedivo vremenski duži, naro-
čito u smislu istinskog pounutrenja ideja otvorenosti. Tradicija koja stoji
nasuprot otvorenosti nije samo komunistički period, već i ono što je bilo
prije. Prelaz na novi pravni poredak i ekonomski sistem, i pored svih mo-
gućih problema koji su ga pratili i prate, zapravo je tehničko pitanje. Pou-
nutrenje otvorenog društva kao slike svijeta to nije. Soros relizam metode
mogu odigrati pozitivnu ulogu, ali to je zapravo temeljna promjena karak-
tera koje implicira generacijski jaz. Ubrzavanje ovdje djeluje kontraefektno
i proizvodi diskreditaciju tih ideja/ideala te impuls ka zatvaranju. Ali i više
od toga: krajnja kritika propovjedi zaokreta “od teritorija ka vrijednostima”,
i otvrenog društva, je Nomos zemlje.

ih recezenti, dali potpis za neku kintu kao da su i čitali ovo nedelo (zna se kako se to radi)

Krivo mi što mi se ovaj citat ovako loše kopirao, povukao sam iz PDF-a. Uglavnom čini se da on cijeni pojedine Soroševe ideje, ali i kritikuje. Čini mi se da je prosto uradio neku neutralnu analizu.

ma sigurno, evo opro je sorosa. kapiram da ti malo tesko prihvatiti da ti je profa sorosevac jbg vrv fin covek al pare su pare

Nije Soroš ovdje ni bio tema, rekao sam da je korektan tekst o Srebrenici, izuzev one primjedbe za Mladića.

nije korektan nego je autosovinisticki usmeren, bukv ovo sto drugosrbi govore ajmo mi priznati pre nego sto nas osude brze bolje (da ih zajebemo)

si video kako plidu nema sanse ce kaze bilo koju za desavanja pre srebrenice al modz dodje ovde kao i drugosrbi te govore kako je zaista bio genocid dokle otisao ovaj nas neoliberalizam, probaj ti tako nesto na klixu napisati

Jesi ti uopšte čitao tekst, gdje se kritikuje i bošnjačka politika?

Jesi li pročitao i ovaj dio:

S obzirom na razmjere zločina ovakva kvalifikacija budi opravdanu sumnju – ne samo kod nas Srba već i kod mnogih drugih. Terminologija koja koristi istu riječ da imenuje ubistvo nekoliko hiljada ljudi i nekoliko miliona ljudi, očito nije precizna. Činjenica da bi Rezolucija u UN moglo proći tijesnim preglasavanjem govori sama za sebe: o jednom “gencidu” bi valjda trebalo da postoji nedvosmislen konsenzus svih. No čak i da se ne zaplićemo u te terminološke peripetije – zaista ispade da je Srebrenica veći i teži zločin od npr. Jasenovca. Koji pak nije dobio adekvatnu rezoluciju UN.

ma jeste, a 90% teksta mi smo trebali ovo mi smo trebali ono. Naravno da ce ubaci i druge elemente al sustunski profa radi protiv svog naroda koliko god to debilno zvucalo!!!

Nisam ja pametan za ovu temu, očigledno o tome može pričati samo neko malo matoriji od mene ko je doživio i rat kao zrela osoba i zna neke stvari malo bolje. Rekao sam ti da se ne slažem sa svim što je napisao, ali bih bio srećan kad bi više ljudi na svim stranama razmišljalo kao on.

Po meni je i za nas dobro da budemo svjesni zločina koje su Srbi pravili, da nam se to ne bi više nikad ponovilo. Samokritičnost je dobra osobina, samokritičan čovjek, pa i narod, razmisli dobro prije nego što nešto uradi. Pa samim tim manje pravi gluposti, manje šteti sebi i drugima oko sebe.

Po meni je samokritičnost dobra osnova za pravi patriotizam. Samokritičnošću se postavljaju viši standardi samom sebi u svemu, što može dovesti do većih uspijeha na svim poljima, i na to da te i drugi više poštuju.

Na primjer ovako:

Po meni je i za nas dobro da budemo svjesni zločina koje su Srbi pravili,

evo danas se svi osvestili sta se desilo tries godina niko nista nije znao o svemu tome. sad kad je genocid drugo je to bajo moj nece se ponoviti

mada ovo mu dodje ko oni nebinarni, ko je uradio: ono/oni
posto je benz koga boli k

Lepa noc za Š E T N J U bila je noćas, pa nisam bio tu vidim jovo se nesto solidno ispovjedao

Vidi Jovo, ja te postujem ali nemoj da mi prodaješ šuplju, neke kao dobronamjerne prijedloge koji nemaju smisla jebenog kakav trg republike srpske, mi ratovali protiv toga i sad da ti pravimo trg da bi se ti osjecao ugodno, boli nas kurac da ti pravo rečem, ne tražim ni ja tebi nikakav trg u beogradu za poginule bošnjake koji su ga branili u ww1, i sto se takvih stvari tiče, nit si ti meni dužan da izlaziš u susret, niti ja tebi. Imamo razlicito viđenje rata, ratnih dešavanja, na kraju krajeva bili pajsad na razlicitim stranama u ratu (ne licno ti i ja ali NAŠI) i to ne moze nista promjeniti niti ja zelim tebi to da zaboravim niti ces ti meni.

Mi treba da nastojimo da gledamo u buducnost da sutra nasa djeca ne prozivljavaju isto a to se ne radi lažnim osmjesima i izjavama.

Nekako mi djeluje da si mi bacio neku patetiku uz pasivnu agresiju, nismo mi dužni da jedni drugima udovljavamo i namećemo emocije i sentimentalnost, kao sto bosnjake sandzaka ili kosovske albance ili sta znam neke druge manjine u srbiji ne mozes nagovoriti da srbiju dozivljavaju kao maticu ako tako ne osjecaju, tako ni ja ne mogu da tebi kao bosanskom srbinu trazim da se udaljiš od srbije.

kao sto je rekao onaj vaš političar “ne mogu ja zabraniti bošnjaku da voli tursku, nemoj ni on meni da brani da volim srbiju” i to je ok.

Ja sam ti jedino prebacivao za ono uplitanje u politiku srbije na lokalnom nivou kada si pricao sta je dobro\lose za Bg lol ali da te zanimaju izbori u srbiji, to mi je sasvim okej

23. мај да се прогласи даном лицемерја

pliduu dobio ozbiljna krila u zadnji dandva (u pocetku bilo tihim glasicem genocid kme kme sad otvoreno zatire jovorove ideje pomirenja)

simpaticno mi da jova nemodz dobaci da plidui i drugosrbi bukv imaju 0 stepen simpatije prema rs

Ma drugosrbi imaju simpatije nije sporno ali gdje ces od nas ocekivati, ja nisam zlonamjeran dobro ti nama dosao ali jovo oko nekih stvari nema smisla traziti prihvacanje

Nije mi problem priznati sve i jedan presuđeni zločin nad srbima koji su počinili pripadnici mog ili drugih naroda i nek počivaju u miru sve žrtve ali brate ovi tvoju prijedlozi nemaju svrhe nikakve, sta je iduce da zamjenimo religije malo pa da ja idem u crkvu a ti u dzamiju jedno vrijeme da se lakse shvatimo haha

nije to fer pliduu, svako se borio za svoje nemos sebicno gledati na to. Kako random bosnjo voli federaciju tako i jovor rs, stim da jovor zeli da zavoli federaciju kao da je njegovo a plidui ne daju.

pusti pliduu i druge da vole federaciju ne budi sebican (daj nesto zauzvrat)

Sadsam došo bio na slavu pio vino neko domaće sve ok radim sutra ujutru jel smo izglasani za genocid il ne, brzo odoh da spavam

pliduu pobedio pametnom dosta

Sve je to OK Plidu, ali ako postoji toliko nepremostiv jaz, zašto onda očekujete od Srba da prihvataju i vole BiH. Zašto smeta Republika Srpska? Pa zar ona upravo ne omogućava to da budemo na bezbednoj distanci, da niko nikog ne dira, svak ima svoju teritoriju, i mirna Bosna.

Mnogi bi da ukinu Republiku Sprsku, a ja te pitam, šta bi onda Srbi? Kako bi tek onda volili tu i takvu BiH, kako bi se u njoj osjećali? Da li bi to prihvatili?

Ukidanje entiteta nije dobronamjerna namjera, a mnogi Bošnjaci to priželjkuju. Time Bošnjaci ne bi dobili mnogo, Bosna je cjelovita, sa i bez entieteta, a u RS ima povratnika solidan broj i ništa im ne fali. (Desi se tipa jednom u 10 godina da se neka budala napije pa provocira)

A Srbi bi izgubili sve, izgubili bi to da ih se išta pita, izgubili bi autonomiju, prestali bi biti politički narod, itd...

Zar takva ideja, koja jednoj strani donosi vrlo malo, a drugoj odnosi sve, može ikad biti dobronamjerna? Zar to nije egoistička težnja, daj nama sve, a vama evo kurac?

Jasno je da to Srbi nikad neće prihvatiti, ako se to počne raditi biće opet rat.
A ja sad tebe pitam, sve i ako pobijedite u tom ratu, šta ćete time postići. Opet će ginuti ljudi, među njima i Bošnjaci. Koga ćete naseliti u RS, ako otjerate Srbe? Možda Arape, oni koliko znam su najaktivniji u kolonizovanju Federacije.

Ali nadam se da nikom neće pasti napamet da ukida RS. A ako do toga dođe i do rata, nećete pobijediti, jer je to nemoguće. Pobijediti milion Srba koji već imaju definisanu teritoriju i nikog ne žele napadati, već se samo brane... Taj film nećete gledati. Nemate ni motivaciju da se borite za područja gdje ste u debeloj manjini. Za napadački rat je uvijek slabija motivacija od odbrambenog. Ali ako pokušate, to će definitivno biti kraj BiH i početak nezavisne Republike Srpske, ili ujedinjene sa Srbijom.

У праву си Пикси. Једва стижемо да похватамо шта је шта од оволике активности. Прави је моменат за један:
Л О К
О
К

kaizen, 21. 1. 2025. 01:31:34
Inace potrajace ovo vracanje jedno par nedelja jer ima dosta definicija koje je moguce vratiti, vecinu zapravo.

Novoregistrovani ako ste izgubili nalog, reply mejla registracije na info@vukajlija.com.

послала сам мејл за ово

https://vukajlija.com/var/uploads/avatars/200806/4105/profile_djoloplace.jpg

vrhunski fotos menscini da sam ovo neko vreme guro ko kme kme ćavatar

Мислим да јеси

kajteze,

da li je tachno da mozhesh da vidish buduce definicije josh dok su u procesu kucanja i razrade?

је л зна неко како се зове она дефинија која описује имена предузећа у југославији?!?!

Jel zna neko od dingospowa zasto Vucela i Nikolic nisu zavrsili u Hagu svojevremeno?

udjem, prelistam, ovaj debil cara se uspalio oko naprednjaka na svakoj temi... ne brini, jahacemo te, spremaj sedlo mejmune.

Držite nam se Šapčani.

kada si toliki musavi krezavi džvedžda-ceca-pink-sns mutant da prizoveš gospodina na ovo malo jada od sajta što je ostalo

jes sabcani dingospowi ozdravili serbiu poslednji bastion ds slobode onog sa buljavim ocima petrovica lol

Aj u septicku lagano

P O T O P
O
T
O
P

Gde mi boja na cetu? @kaizen

brt boja na cetu je izbacena zbog novog redizajna, novi tonovi su pazljivo birani prema sleperima novih korisnika koji lurkuju iz

O F A
F
A

Koja bre fora sa ovim bombardovanjem preko neta u vezi kendrik lemara na superboulu?

болео би ме курац да сам дебилчина из америке, реално..