VPrijavaPrijavi se

Akvaristika

Arhiva388 odgovora· poslednji 18. okt 2016.
CH

Ne nađoh temu iz ove oblasti. A pretražih forum. Majke mi!

Ima li akvarista i ljubitelja akvaristike među vukajlijašima?
Ja nisam neki akvarista, imam akvarijumče od 40l sa oko dvadeset živorotki (gupi, blek, jelou moli itd), čuvam ih već jedno godinu i po dana. Volim da blejim u šarenilo, odmara mi oči. Imam nameru da napravim veći čim se steknu uslovi, tj. čim se preselim u veću sobu, na leto.

MU
Šta planiraš od ribica u ovom novom? Inače baš do jaja izgleda. Stvarate mi zazubice da ponovo oformim moj akvarijum a nisam baš pri parama za takve avanture.

Nemam pojma za sad. Video sam raznoraznih, ali trenutno nemam para pa sam ubacio molike da se prcaju i same naprave ekipu unutra. Kad bude bilo para, ubacicu neke egzoticnije i interesantnije.

Tako sam i ja popusio foru ovde. Blejao na ovoj temi a imao neki malecki od 25l. I pod utiskom teme, resio da ga sredim i ocistim. Na kraju zavrsio sa 2 od 80l. :D

uzgaja li ovde neko puževe amazonce?

Ne, ali i o njima sam razmisljao u ovom drugom kao i o milion stvari. Ne znam nista o njima. :( da mi ne popasu bilje ili rese da otpuze iz akvarijuma. :D

TU

Što je najgore što sam se sad primio kao mlad majmun, imam akvarijum od oko 100 litara i pumpu i spoljni filter u podrumu su negde, mislim da mi je i grejač ispravan al akvarijum bi morao na popravku(jedna strana je dva puta propuštala, zalepljeno je to al drži vodu dok majstori odu fazon) i trebalo bi mi osvetljenje i gledam sad nije jeftino uopšte, a tek kad vidim cene neonki(ribica) i ostalih koje bih stavio u akvarijum i travki i ostalih sranja ne bude mi dobro uopšte. Ako opet krenem znam da nema stajanja samo ne znam koliko mi je to pametno s obzirom da nema pas zašta da me ujede trenutno lolo

MU

Ne znam koliko bi kostala popravka. Kontam da kad bi se nasao u takvoj situaciji, uzeo bi i skroz ga rasklopio, ocistio, i ispocetka dobro zalio silikonom.
Grejac i kao ti ne radi, ti je oko 600 din plafon.
Neonke i tako te ribice su oko 70din.
Ja sam na ovom jednom stavio led diode za osvetljenje, da imam daljinski da menjam boje u akvarijumu, i to me ispalo 1500 dinara (metar trake sam dobio a ona je oko 450din). Za ok neonku i osvetljenje ti treba oko 1500din.
Ja uvek najskuplje prodjem sa podlogom. Ona je skupa u picku materinu. Ova crna sto sam stavio je 5kg 1000din. al sam hteo bas tu. Za drugi sam platio 1000 din 13kg, al mi se ne svidja jer je sareno nekako.
Biljke bi ti poslali (ono sto imamo).
E sad... meni dosta para odvuce i 3d pozadina dok je pravim.
Al sve to ide mic po mic kad nemas para. svaki sam pravio po 2/3 meseca. Sve po malo kupis i skupljas dok nemas sve na gomili.

TU

Ma i ja sam mislio da se to rasklopi sve pa opet zalepi, nema druge. Ovo što smo krpili je već popuštalo od toga nema vajde.
Moraću da razmislim dobro.
Znam da su neonke 70-100 kinti al njih moraš odmah više komada. Definitivno moram da razmislim dobro i da se sračunam koliko mi treba za lagan početak. A baš mi se sviđa ovaj fazon sa 3d pozadinom a to pre nisam imao. Koliko izađe para da se napravi nešto kao u ovom novom što si uradio? I čime se uopšte boji ovo da posle ne ispušta tu boju?
A jes lepša ova crna podloga pogotovo kad imaš biljke.

TH

Мус, може л нека јаснија слика. Много су ти мрачне, мутне. Или то ниси мењао воду месецимо лоло

MU

za pozadinu ti treba 2-3 table stirodura (moze i stiropor koji je jeftiniji, al je mene nerviralo krunjenje) - jedna tabla kosta oko 200 din
silikon - 250/300
Lepak za plocice - 100 din 5 kg
Boja za beton - 330 din
jedino sto ti treba vise boja za beton da bi dobio bolje nijanse i fazon :(
sve ostalo je tvoja kreativnost.
ako i kada se odlucis, iscimaj ovde pa cu ti okaciti tutorijale koji su meni bili od najvece pomoci
kao i jos neke saveti pri izradi

TU

Sad gledam po netu skupe su da ih kupiš gotove. 4000-5000 pa i više. Izađe jeftinije da praviš sam definitivno i to skoro duplo. Koliko si ti boja koristio za ovaj novi, sivu i koliko još?

D9
da mi ne popasu bilje ili rese da otpuze iz akvarijuma. :D

neće biljke da diraju ako imaju šta drugo da jedu, veruj mi. ja ih čuvam 15, hranim ih zelenom salatu, biljku su par puta gricnuli kad nisam stigla da ih nahranim. a skoro mi je jedan puž bežao, ali ništa strašno, vraćen je nazad. :)
volela bih da mi se množe, ali su još mali (mnogo veći nego kad sam ih kupila).

MU
Sad gledam po netu skupe su da ih kupiš gotove. 4000-5000 pa i više. Izađe jeftinije da praviš sam definitivno i to skoro duplo. Koliko si ti boja koristio za ovaj novi, sivu i koliko još?

Imam oko 5 razlicitih boja (ostalo mi od onog prvog).
Potrefiti boju je ustvari naaajteze. Jos nisam bas najbolje pronasao princip nanosenja. Probao sam i cetkom i prskalicom i svakako, al mi to jos ne ide bas onako kako sam ja hteo.
trebas imati crnu i belu definitivno... ovo ostalo po potrebi

TU

Imao sam ja puža amazonca kad sam držao akvarijum, dva komata čini mi se, šta znam ne sviđaju mi se nešto preterano. Ne bih ga sad ponovo ubacivao to je sigruno.

CA

To vam od ovih poplava svima došle ribice u sobu pa se zato aktivirala tema? lolo

MU
Bolesti


U idealnim okolnostima – dobrim uvjetima vode, prehrani baziranoj na različitoj hrani, nepretrpanom akvariju i okolini koja ne izaziva
stres – vrlo se rijetko pojavljuju bolesti u riba. Obično će se ribe razboliti samo kad nešto u okolini nije u redu, ili kad se dodaje nova
riba u akvarij. Zdrave ribe u pravilu imaju jak imunološki sustav i sposobne su se oduprijeti mnogim patogenima, ali, ukoliko stres
oslabi ribu, ona postaje prijemčivija na bolesti. Postoji nekoliko uvjeta, uključujući ne žive i žive faktore
koji mogu dovesti ribu u stanje stresa.



Ne-živi izvori stresa

Među ne-živim izvorima koji mogu promijeniti uvjete za akvarijske stanovnike su trovanje,
neodgovarajuća temperatura ili pH i skladištenje kisika.



Trovanje amonijakom

Trovanje amonijakom je uzrokovano porastom organskog otpada zbog pretjeranog hranjenja,
ugibanja riba ili biljaka i otpada ili neodgovarajućeg cikliranja. Trovanje amonijakom se posebno pojavljuje kad pH preraste 7,
kad početni amonij postaje amonijak. Simptomi trovanja amonijakom su usporene kretnje, teško disanje, blijede škrge (izgorene škrge).
Ribe se mogu zadržavati tik pod površinom vode. Trovanje amonijakom se može smanjiti smanjenjem obroka, promjenama vode,
snižavanjem pH, uporabom zeolita i pojačanim prozračivanjem vode.



Trovanje nitratima / nitritima

Trovanje nitratima/nitritima je uzrokovano nekim aktivnostima poput trovanja amonijakom. To trovanje ima iste simptome kao i trovanje amonijakom, i može se provjeriti posebnim priborom za testiranje nitrata/nitrita. Najbolji put za rješavanje tog problema je smanjenje hranjenja, češće djelomične izmjene vode dok god se količine nitrata/nitrita ne smanje i pojačanim prozračivanjem vode.



Trovanje klorom

Slobodni klor, prisutan u većini voda iz vodovodnog sustava, otrovan je za ribe. On napada škrge i izaziva
uginuće od gušenja. Klor se može ukloniti prokuhavanjem vode, ostavljanjem vode da odstoji par dana, jakim prozračivanjem vode,
ili dodavanje pripravaka za pripremu vode.



Trovanje teškim metalima

Trovanje teškim metalima može biti uzrokovano starim cijevima ili metalom u akvariju. To trovanje se zamjećuje kad su
ribe zadihane i kad su uz površinu vode tražeći zrak i ubrzano dišući. Postoje testovi kojima semože izmjeriti količina teških metala u
vašoj vodi. Najbolji način uklanjanja teških metala je postavljanje sustava reverzne osmoze, iako korištenje filtriranja vode preko aktivnog ugljena
može riješiti većinu problema.



Trovanje vodikovim sulfidom

Ovaj plin se pojavljuje truljenjem otpadaka i izmeta u akvarijskoj podlozi. Ovaj je plin otrovan i prvi znakov njegove prisutnosti je miris poput trulih jaja i ribe koje očajno traže zrak uz površinu vode. Najbolja mjera za rješavanje ovoga je promjena velike količine vode uz usisavanje otpadaka iz podloge. Djelomične promjene vode se trebaju raditi dok god ne nestane neugodan miris i ribe ne počnu normalno plivati i disati.



Trovanje lijekovima

Lijekovi su zamišljeni da bi pomogli ribi da se oporavi, iako, ako su krivo primijenjeni, mogu biti štetniji nego da pomažu. Lijekovi mogu imati suprotan učinak na mnoge tipove riba, poput somova, tetra, Mormyda,čistača i drugih osjetljivih riba. Lijekovi na bazi bakra mogu imati štetne učinke na beskralješnjake, tako da je potrebno uvijek ukloniti puževe i račiće iz akvarija prije primjene takvog lijeka. Uvijek je potrebno pažljivo pročitati upute za liječenje i uvjeriti se da je lijek prikladan za vašu ribu. Ukoliko se pokaže da je lijek štetan, provedite djelomičnu provjeru vode i filtrirajte vodu preko aktivnog ugljena.



Ostala trovanja

Postoje i druge kemikalije (dim cigareta, isparenja boja, pesticidi) koje ponekad pronađu put u vaš akvarij. Najbolji način borbe protiv tih zagađivača je ne dozvoliti da uđu u akvarij. Ipak, kad je neki od zagađivača prodro u akvarij, rezultati mogu biti strašni. Da biste riješili problem, svakako prmijenite vodu i filtrirajte je preko aktivnog ugljena.



Neodgovarajuća temperatura

Mnoge tropse ribe su navikle na život u vodi s malim oscilacijama temperature. Kad se temperatura promijeni ispod ili iznad odgovarajuće razina, ribe mogu oslabiti i postati osjetljivije na bolesti. Najbolji je način spriječiti variranje temperature korištenje pouzdanog grijača i postavljanje akvarija dalje od propuha.



Neodgovarajući pH

Većina tropskih riba živi u vodi s relativno stabilnim pH. Kad pH nije odgovarajući, riba slabi i postaje osjetljivija na bolesti i infekcije. Simptomi neodgovarajućeg pH su pokreti poput grčeva, paljene ili blijede škrge, nagli pokreti škrga, ribe se zadržavaju pod površinom vode tražeći zrak. Ukoliko je vrijednost pH radikalno promijenjena, nemojte naglo ga mijenjati na normalu. Umjesto toga postepeno dodavajte pH bufere dok se ne dostigne odgovarajući pH.



Nedostatak kisika

Nedostatak kisika može se zamijetiti po brzim pokretima škrga i zadržavanju ribica tik pod površinom vode. Kasnije, ribe mogu početi gubiti boju i uginuti. Nedostatak kisika može biti uzrokovan raznim razlozima: neodgovarajuće prozračivanje, porast organskih otpada, povišena temperatura, višak biljaka koje troše kisik. Svaki nedostatak kisika se može riješiti djelomičnim mijenjanjem vode, pojačanjem prozračivanja i uklanjanjem svih vrsta otpadaka.




Živi uzroci stresa

Uzroci stresa na ribe uključuju i žive patogene kao što su paraziti, bakterije, gljivice i virusi (najrjeđe). Ovi patogeni su obično prisutni kad ostali uvjeti oslabe ribu, ili kad se u akvarij unese nova, bolesna ribica. Ostale ribe također su izvori stresa, naročito kad napadaju ostale ribe.

«S» = simptomi, «A» = akcija.


Uobičajeni paraziti i bolesti koje napadaju tropske slatkovoden vrste



PARAZITI


Baršunasta bolest (Oodinium)

S: Baršunasta bolest je karakteristična po finom zlatastom do sivom filmu na tijelu ribice. Napadnuta riba može ubrzano disati i češati se po akvariju. Škrge mogu biti upaljene.

A: Kad se potvrdi da se radi o baršunastoj bolesti, pojačajte temperaturu vode u akvariju.Ako je tomoguće, voda bi trebala biti čak 31 – 34 oC. Ugasite svjetla i tretirajte ribu s bakarnim sulfatom, Tryplaflavinom, metilenskim plavilom, kombinacijom malahitnog zelenila i formalina, ili Kininovog hidroklorida. Drugi je način stavljanja oboljele ribice u solnu kupku.



Bolest bijelih mrlja, Ich (Ichtyophthirius)

S: Tijelo i peraje su posute malim bijelim točkama, U jačin pojavama koža može biti prekrivena slinavim sivim mrljama. Kako bolest napreduje, riba postaje letargična i manje pokretna i češe se po akvariju.

A: Ichthyophtirius parazit ima tri stadija životnog ciklusa. Osjetljiv je na liječenje samo u stadiju slobodnog plivanja. Povisite temperaturu na 30 oC. Ova vrlo zarazna bolest se liječi malahitnim zelenilom u kombinaciji s formalinom, Trypaflavinom, Kninom, dodavanjem soli, ili mnogim dostupnim lijekovima na tržišitu. Ribe koje prežive napad Icha postaju imune na infekciju, ali i dalje su nositelji bolesti. Tako da stanovnici akvarija koji nisu imuni na bolest, mogu je dobiti ukoliko oslabe uslijed nekog stresa.



Škržni paraziti – Gill Fluke (Dactylogyrus, Cichlidogyrus, Tetraonchus)

S: Maleni crvoliki organizmi napadaju membrane škrga uzrokojući njihovo crvenilo i slinavost, drhtavu površinu, ubrzano disanje i iznurenost.

A: Jajašca uzročnika su otporna na liječenje. Akvarij tretirajte Droncitom (Praziquantel) u količini 2 mg/l, ili kombinacijom malahitnog zelenila i formalina dok ne nestanu paraziti i jajašca. Također ih je moguće eliminirati iz ribe (ali ne akvarija!) kratkom kupkom u formalinu, soli (3%) i amonijakovom hidroksidu.



Kožni paraziti – Skin Fluke (Gyrodactylus)

S: Ribe su zaražene malim crvićima koji uzrokuju boji da blijedi, crvene mrlje i ribu koja se češe po akvariju.

A: Ovi se paraziti tretiraju Droncitom (Praziquantelom) u koncentraciji 2 mg/l ili formalinskom kupkom.



Riblje uši (Argulus)

S: Riba se provlači po kamenju i biljkama i ima spuštene peraje. Površine tijela mogu imati crvene upaljene točke. Male uši su vidljive golim okom

A: Najbolji je način liječenja pažljivo uklanjanje uši pincetom s ribe, te usisavanje podloge da se uklone jajašca. Ukoliko je infekcija jaka, povisite temperaturu na 30 oC i tretirajte akvarij dyloxom, masotenom, ili triklorfinom (0,0-dimethyl- 2,2,2-trichloro-1-hydroxyethyl phosphonate). Svakako uklonite sve beskralješnjake iz akvarija prije primjene lijekova jer bi im mogli naštetiti.



Costia

S: Tijelo prekriveno sivim slojem sline i skupljene peraje. Riba može neurotično plivati i češati se po kamenju. Jake infekcije dovode do crvenkastih mrlja na koži. To je jako zarazna bolest koja se širi u kiseloj vodi.

A: Potrebno je povisiti temperaturu na 30 0C i ribu treba staviti u kratku kupku s formalinom ili dulju solnu kupku. Postoji i cijeli niz lijekova na tržištu.



Chilodonella

S: Tijelo i šrkge gube boju i postaju sivo-plave boje. Riba neurotično pliva i češe se po akvariju.

A: Kombinacija malahitnog zelenila i formalina vrlo dobro djeluje kao i kratka (30 minutna) solna kupka koju prati 12 satna kupka u Trypaflavinu. Ova bolest je najčešća u pretpranim akvarijima i vrlo se lako prevenira držanjem akvarija napučenog s odgovarajućim brojem organizama.



Bolest rupa na glavi, bolest diskusa (Hexamita, Spironucleus)

S: Oboljele ribe gube težinu i dobivaju jamice na glavi.

A: Uzrok ove bolesti je obično pripisan nedostatku vitamina i minerala, posebno minerala D i kalcija čiji nedostatak posebno pojačava broj uzročnika Hexamite u probavnom sustavu. Ovi probavni nametnici se obično unose hranjenjem Tubifex crvima i mogu preživjeti u podlozi nečistih akvarija. Najbolji put liječenja ove bolesti je pojačanje prehrane vitaminima. Liječenje također uključuje doziranje antibiotika i metronidazola. Držanje akvarija besprijekorno čistim je najbolja prevencija bolesti. Probajte i ljekovitu riblju hranu.




GLJIVIČNE BOLESTI



Saptolegnia i Achyla

S: Pamukaste nakupine gljivica se pojavljuju na tijelu ribice. Kako alge rastu na gljivama, tako gljive postaju smeđkaste boje.

A: Gljivične infekcije su uvijek seknudarne infekije koje se mogu jedino pojaviti kad je riba već bolesna ili fizički ozlijeđena. Kad se pojavi gljivična infekcija, pojačajte temperaturu vode. Postoje različiti načini borbe protiv ovih gljivica uključujući 30-minutnu kupku u 1ppm natrijevom permanganatu (10 mg/l), dodavanje malahitnog zelenila, ili dodavanje komercijalnih lijekova protiv gljivica.




BAKTERIJSKE INFEKCIJE


Riblja tuberkuloza (Mycobacterium)

S: Riba gubi boju i apetit i dobiva uvučen trbuh. Riba postaje beživotna i često iskrivljene kralješnice. Na ribi se razvijaju čirevi pod kožom koji mogu puknuti uzrokujući otvorene ozljede i «pop-eye» (deformacije).

A: Ova bolest je vrlo zarazna i teško ju je iskorijeniti. Bakterija može ostati živa u podlozi i tako zaraziti ostale ribice kad im oslabi imunitet. Neki su uspjesi postignuti liječenjem zaraženih riba antibioticima (Oxytetracyclin ili Kanamycin) iako je najčešće i najhumanije eutanazirati ribu i osloboditi je patnji. Kad uklanjate tako bolesne ribe, radite to pažljivo jer je ova bolest prenosiva i na ljude (rukavice!).




Dropsy (Aeromonas, Pseudomonas)

S: Riba zaražena dorpsijem ima izboćene ljuske, izbuljene oči, upaljene škrge, trbušna šupljina joj je ispunjena tekućinom i može imati mrlje po koži.

A: Vrlo zarazna bolest koja se vrlo često pojavljuje kod oslabljenih riba. Zaražena riba treba biti uklonjena i eutanazirana ili liječena antibioticima. Liječenje obično nije uspješno.




Fin Rot = raspadanje peraja (Pseudomonas i ostali)

S: Krajevi peraja su bezbojni i pokidani. Kako bolest napreduje, oštećenja na perajama postaju jako vidljiva i peraje se raspadaju. U pravilu ovu bolest prati i gljivična infekcija koja još pojačava raspadanje peraja.

A: Ova je bolest najčešće uzrokovana lošim stanjem vode uključujući prenisku temperaturu i porast otrovnih sastojaka u vodi. Liječi se kupkom u Trypaflavinu ili komercijalnim lijekovima. Liječenje nije lako.




Usne gljivice, Columnaris (Chondrococcus, Cytophaga)

S: Unatoč «zavodljivom» uobičajenom imenu, usne gljivice su u stvari bolest uzrokovana bakterijama. Mrlje koje izgledaju poput pamuka se razvijaju oko usta, na glavi, perajama, škrgama i tijelu. Kako bolest napreduje, razvijaju se i otvorene ozljede.

A: Povisiti temperaturu vode. Postoji nekoliko načina tretmana: 30 minutna kupka u 1ppm kalijevog permanganata (10 mg/l); dodavanje malahitnog zelenila; dodavanje Nifurpirinola. Jako je važno često mijenjati vodu prilikom liječenja.



Neonska bolest (Sporozoasis)

S: Ovo je nelječiva bolest koja napada characine, Cyprinde i ciklide. Bolest se manifestira na nekoliko načina. Simptomi su različiti, no uključuju gubitak boje, iscrpljenost, gubitak ravnoteže što dovodi do toga da riba pliva nervozno i histerično. Zaraženi primjerak će se odvojiti od jata. Tijelo ribe može postati mliječne, mat boje.

A: Kako bolest nije izlječiva, najbolje je spriječiti njezino širenje među jatom brzim uklanjanjem bolesne ribe i njezinom eutanazijom. Nakon što se uklone druge ribe na sigurno, potrebno je dezinficirati akvarij.




Bolest diskusa (Discus flu, Discus Plague)

S: Ova se bolest naglo širi nakon uvođenja nove ribe u akvarij. Prvi simptomi su male bijele mrljice na tijelu i raspadanje peraja. Uskoro će se pojaviti mliječne sluzave membrane na velikim površinama a riba će potamniti. Ukoliko je mnogo riba zaraženo, vjerojatno će se držati zajedno po uglovima akvarija.

A: Ova sezonska bolest, slična gripi, zna uništiti cijela uzgajališta, izazvana je za sada nepoznatim uzročnicima. Znanstvenici su našli jako mnogo različitih bakterija na zaraženim ribama. Najbolji način borbe protiv te bolesti je držati pH niskim ( 4 – 5 ), dnevno mijenjati vodu (dakle, dobro očistiti akvarij) i prestati hraniti ribu. Svjetlo je potrebno ugasiti i ukloniti sve dekoracije. Treba pokušati tretirati vodu malim količinama kalijevog permangana da bi se ubio barem dio bakterija. Neki preporučaju uporabu antihistaminika tijekom trajanja bolesti (lijekova protiv alergije).

izvor :
mongabay.com

da stavim tu, da ne moram traziti po drugim forumima kad zatreba

toliko sam zaglibio sa ribicama, da sam poceo da radim kao akvarista u hiper marketu za zivotinje.
QM da ti javljam ako naletim na neke kul biljke? A ima ih i to bas lepih i zdravih. Al one odma planu.
Mnogo sam zgotivio ramireza....
http://vickyvp.files.wordpress.com/2012/01/ramblue3.jpg
http://www.seriouslyfish.com/wp-content/uploads/2013/02/Balloon-ram-Ricardo-Kobe.jpg
...da cu morati uzeti cim naleti u nabavci neki dojajan.
I rezeci somic mi mnogo kul, al je lenj do jaja. Jedino se cima nocu. http://my-fish.org/wp-content/uploads/2012/11/Platydoras_costatus_n1.jpg
http://images3.ratemyfishtank.com/photo/12/442x303/3563_9.jpg
Imam i neki recept za ciklide. Neko je na temi kacio oskare, pa njemu da dam ako mu treba. Ja cu mozda praviti.

CH

Uzmi teglu i probuši poklopac. Sipaj vode iz akvarijuma u teglu i stavi agresivnog u teglu stavi poklopac i vrati ga u akvarijum.

AD

Pošto vidim da se razumete, imam ozbiljno pitanje: u par navrata pokušao sam da formiram akvarijum, onako, zbog dečice. Imam neki od tridesetak litara, pa sam kenuo od najjednostavnije varijante sa japankama, bez grejača. Svaki pokušaj se neslavmo završavao ali poslednji je bio najgori. Od tri komada prva je uginula posle 4-5 dana. Onda sam kupio i filter, kupio još jednu ribicu, hranio ih svaki drugi dan (da se ne prejedaju, tako mi rekli ovi u prodavnici), da bi mi sve tri uginule u roku od narednih 4 dana. Jedna je čak potpuno nestala iz akvarijuma iako nije prepun vode pa ne shvatam da li je mogla da iskoči i završi iza vitrine na kojoj ovaj stoji. Inače, akvarijum je minimalistički ukrašen nekim veštačkim biljkama, kamenčićima i školjkicama koje sam doneo sa mora (možda je problem u njima). Gde grešim i šta bi trebalo da promenim ili dodam?

MK

Uzmi teglu od hladnog krompira. Naspi vode.
Ubaci agresivca na jedan dan.
Vrati ga posle u akvarijum. Postaće introvertni paranoik, pa će ga onaj drugi maltretirati i onda ponovi par puta postupak

AD

Zašto ignorišete pitanje akvarističkog nuba tj. mene? Pa nisu se svi naučeni rodili. Stvarno mi treba pomoć.

AD

Plivale su bočno, poneka glavom na dole, mada mislim da je to već bio nagoveštaj izvrtanja na leđa. Nisam primetio neko posebno pravilo u ponašanju u tom smislu da su išle ka površini. Šta bi to trebalo nešto da znači ako su bile visoko?

CH

Advokado, nadam se da ne piješ vodu koju si im sipao u akvarijum, jer ćeš i ti vrlo verovatno šetati bočno sa sagnutom glavom.
Ta što ti je nestala je možda evoluirala i postala leptir pa odletela, iovako žive dugo kao i leptiri.
Možda su ti crkle od gladi, trebao si im ipak malo pojačati ishranu, ne smeta im prejedanje koliko gladovanje.

AD

Ok. Kapiram da je verovatno problem voda. E sad kako da taj problem prevaziđem odnosno da lli mogu vodovodsku vodu nekako da pripremim ili šta već?

CH

Jedino ako imaš onaj rezervoar za prečišćavanje, mislim da ga kod nas prodaje samo Alpha d.o.o iz Beograda, a ugradnja košta 770€. Ugrađuje se ispod sudopere, prečišćava vodu. Možeš otići i na neki izvor pa sipati u balon, al' cimanje ti je verovatno jednom nedeljno ići na izvor, ako ga nemaš u blizini.

SK

Najprostije je da držiš u kanti mkara 24 sata (najmanje).

Ide i nešto soli, čini mi se al to na veliku količinu vode, ne moraš na manje.

A imaš sad u modernijim pet šopovima i preparate za pripremu vode.

Kupiš lakmus papir, vidiš kakav ti je ph u vodi, tako te stvari ispitaš.

Zlatna ribica može da preživi u fontani običnoj preko zime, kamoli u kući i akvarijumu. Zato prvo voda 24-48 sati da stoji, pa onda ribu u nju, od toga počni.

Tema je u Arhivi i zaključana je, tu se više ne odgovara.