VPrijavaPrijavi se

Engleski jezik

Arhiva324 odgovora· poslednji 23. dec 2013.
ЈО

Evo jedne opšte teme o ovome, danas najvažnijem jeziku, koga uz to, navodno svi znaju.

Moje je mišljenje da je nivo znanja engleskog jezika danas kod većine stanovništva, naročito kod omladine, zaista znatno viši nego što je bio bilo kad ranije, ALI uprkos tome, većina nas je sklona da precjenjuje svoje znanje engleskog, a naravno postoji i veliki broj onih koji ga uopšte ne znaju (osim možda nekih opštepoznatih izraza).

Mislim da su tri najslabije tačke kod većine nas, kad je engleski u pitanju, fond riječi, konverzacija i vještine slušanja.

Gramatiku, koliko-toliko znamo, čitanje i razumijevanje nam nije toliki problem, niti izgovor (iako se on u engleskom smatra dosta teškim). Međutim, kad treba pohvatati Engleze ili Amere kad nešto pričaju veoma brzo, kao na primer u nekim scenama filmova, i razumijeti svu tu njihovu priču - nastaju problemi. Zato i dalje volimo titlove. Ja lično iako većinu razumijem i bez titla, imam neki utisak da ako odgledam čitav film bez titla da sam podosta propustio.

Najviši stepen razumijevanja imam sa titlom, jer tada čujem i originalnu konverzaciju na engleskom, koju uglavnom razumijem, a i prevod, koji tu istu konverzaciju približi, za mene prirodnom načinu razmišljanja, a to je razmišljanje na srpskom jeziku. (Nije da ne mogu razmišljati na engleskom, to mi se često i desi, ali na srpskom je ipak prirodnije)

Drugi problem je kao što rekoh fond riječi. Svi znamo da je pivo - beer, ali tek sam nedavno saznao da je pivara - brewery. Da me je neko prije koji dan pitao kako se na engleskom kaže pivara, ne bih znao.

Evo još nekih riječi koje sam tek nedavno naučio:

hops - hmelj
malt - slad
barley - ječam
grind - mljeti (recimo kafu, orase), dok se mljevenje mesa koristi glagol "mince"

I treći segment, naravno, konverzacija - još uvijek mi pričanje ne engleskom ne ide onoliko tečno kao na srpskom iako učim engleski od svoje sedme godine, a aktivno se i svakodnevno služim njime (najviše na internetu) već duži niz godina.

Pitanje za Džimija, a i ostale, da li je po vama bitno da u današnje vrijeme svako dovede svoje znanje engleskog jezika do najviše mogućeg nivoa?

Po meni jeste, jer globalna kultura je kultura na engleskom jeziku, i čim imamo, čak i malu poteškoću u korištenju engleskog, odmah smo hendikepirani u odnosu na anglofono stanovništvo u pogledu pristupa svoj mogućoj literaturi i svim mogućim kulturnim proizvodima kojih najviše ima na engleskom.

Drugo pitanje je, kako unaprediti svoj engleski kada smo već došli do faze da znamo jezik, ali želimo proširiti riječnik i unaprediti konverzaciju i razumijevanje?

Ide li to lako i spontano ili se mora uložiti ogroman trud da bi se ostvario neki realan pomak na tim najnaprednijim nivoima? (Ja mislim recimo da je rad na proširenju rječnika vrlo zajebana rabota zbog same činjenice da je broj engleskih riječi OGROMAN i to niko živ ne može sve da nauči, a teško je i vršiti selekciju koju nepoznatu riječ na koju se naiđe učiti, a koju zanemariti)

Na kraju - opšte pitanje za sve - vaš stav o engleskom

1. Engleski jezik je danas:

a) neophodno znati na nekom srednjem ili višem srednjem nivou da se može voditi normalan razgovor i razumjeti većina stvari u nepoznatom tekstu
b) jedna od najvažnijih stvari uopšte - neophodno je stalno se usavršavati i nastojati postići znanje ravno onima kojima je to maternji jezik
c) precjenjen, a i nije toliko bitan - treba znati samo osnovne stvari - ionako se sva literatura koja iole vrijedi nečemu prevede na srpski.

· · · · · ·
СВ

Е, зајебао сам се, није у питању презент симпл, него презент континјус... Хвала на одговорима, јел зна неко употребу за презент континјус? :)

СЛ

Презнт контињус се користи да изрази радњу која са дешава тренутно, у овом,тренутку или за казивање блиске будутјности. Такође користи се и када се нека учестала радња прекида нпр. I always play basketball, but today I am playing football.

ЏИ

Много је лоше што се у Србији учење страног језика за тестове своди на ''која је разлика између презент прогресива и презент симпла кад се говори о будућности'' и сл.

А нису ученици криви, већ професори који буквално оцењују твоје знање о грађењу времена, уместо да оцењују свакодневну активну употребу језика на часу.

Сваки, али буквално сваки ученик из основне или средње школе коме сам држао часове је имао ''синдром грађења времена'', тј. кад га питам да ми састави смислену реченицу у којој ће да буде употребљено то и то време, а он прво крене да ми прича како се то време гради, па му после тога треба сто година док смисли реченицу. То је деформација стечена на часу и то нећете моћи да видите нпр. у скандинавским земљама где се акценат ставља више на употебу језика, а мање на граматику. Њихова деца углавном не знају нпр. шта је фјучр прфикт, иако знају да употребе.

ЛЧ
Citat:А нису ученици криви, већ професори који буквално оцењују твоје знање о грађењу времена, уместо да оцењују свакодневну активну употребу језика на часу.

Tačno, primetio sam to i kod sebe u odeljenju, pred kontrolni se tripuju kako se koje vreme gradi i šta ide uz šta. Ja pričam engleski super, ali i posle celog školovanja ni sad ne znam vremena ni kako se grade ni ništa. Jednostavno pričam engleski...

VU
Citat:Много је лоше што се у Србији учење страног језика за тестове своди на ''која је разлика између презент прогресива и презент симпла кад се говори о будућности'' и сл.

А нису ученици криви, већ професори који буквално оцењују твоје знање о грађењу времена, уместо да оцењују свакодневну активну употребу језика на часу.

Сваки, али буквално сваки ученик из основне или средње школе коме сам држао часове је имао ''синдром грађења времена'', тј. кад га питам да ми састави смислену реченицу у којој ће да буде употребљено то и то време, а он прво крене да ми прича како се то време гради, па му после тога треба сто година док смисли реченицу. То је деформација стечена на часу и то нећете моћи да видите нпр. у скандинавским земљама где се акценат ставља више на употебу језика, а мање на граматику. Њихова деца углавном не знају нпр. шта је фјучр прфикт, иако знају да употребе.

Potpisujem. Sa ovim nas jebavaju od pocetka skolovanja. 90% učenika koji trenutno imaju peticu ili četvorku u mom razredu ne zna da sastavi bilo kakvu rečenicu sa nekim od vremena koje učimo. Ali teoriju razbijaju, jebala ih teorija. :)

СЛ

Тај рад! Ја учим енглески од своје пете године и прилично рано сам схватио да то теорецко познавање граматике нема везе змозгом и да то ником не треба. Никад нисам знао те глупости нити ћу их икад знати... Иначе, енглески знам прилично добро, редовно идем на такмичења из енглеског, чак сам превео неколико књига итд...

Бадавеј, ове одговоре које сам дао Сварогу сам прекуцао из неке старе свеске...

МЕ
Citat:Tačno, primetio sam to i kod sebe u odeljenju, pred kontrolni se tripuju kako se koje vreme gradi i šta ide uz šta.

I kod mene ovako, i onda na kraju niko pojma nema ništa i pola odeljenja podobija kečine. Ja samo gledam šta se i kako uklapa, dok teoriju i ne znam nešto posebno.

Citat:Potpisujem. Sa ovim nas jebavaju od pocetka skolovanja. 90% učenika koji trenutno imaju peticu ili četvorku u mom razredu ne zna da sastavi bilo kakvu rečenicu sa nekim od vremena koje učimo. Ali teoriju razbijaju, jebala ih teorija. :)

Isti slučaj. Pojma nemaju ni da govore, u wc kad hoće da idu ne znaju da pitaju, a o čitanju tekstova da ne govorim. Mene je sramota od njih tad. Ali kontam da su profesori krivi jer forsiraju tu teoriju toliko, umesto da vežbamo upotrebu vremena ili običan razgovor na engleskom.

VU

E da, ja sam Engleski poceo da ucim tek od petog razreda, za razliku od vecine koji su ucili od prvog. Sad se to podrazumeva u svim skolama. Smatram da mi je znanje malo iznad proseka, sad mi se ocena mota oko cetvorke, imao sam cak i trojku prosle godine, a garant znam bolje od vecine petica. Ne ocenjuju izgovor koji je po meni presudan. Preko trojke ne moze imati onaj ko cita po Vuku. Nazalost u svim skolama je naopako.

ЈО

Po meni nije problem što se uče ta vremena teoretski, već način na koji se uče - a on je retardiran. Treba reći neko teoretsko pravilo, kako se šta gradi, od čega se sastoji i za šta se upotrebljava, ali ODMAH to pokazati na primjerima, i još više to uvježbavati u praksi.

Ja sam možda malo old school, ali ja ipak volim da znam u kojim se gramatičkim kategorijama krećem kad učim neki novi jezik, jer bez toga pričam napamet, a bez baš mnogo, mnogo, mnogo prakse, ne može se pričati napamet, a ispravno.

Srpski isto pričam napamet, ali gramatički ispravno, ali količina prakse koju imam u srpskom je ogromna i to je nemoguće postići u učenju bilo kog jezika.

Engleski SADA takođe pričam i pišem napamet, i uglavnom ispravno, ali kada sam bio početnik, učenje gramatike mi je dosta pomoglo da uđem u sistem i da naučim pravilno govoriti i pisati, a kasnije mi je to samo prešlo u rutinu.

Ali ja sam od starta pokušavao da razumijem gramatiku i da znam šta se i zašto koristi, a nisam učio napamet. U gramatici su mi naročito pomogli strani, engleski udžbenici u kojima je gramatika mnogo bolje objašnjena (i to na engleskom) nego u našim udžbenicima na srpskom. Eto možete sad misliti koliko je bolje objašnjena, kad je meni, kao početniku u to doba, bilo jasnije to na engleskom, nego ovo na srpskom u našim udžbenicima.

СЛ

Из свега горе наведеног се лако може закључити да нам је просвета голо гомно...

ЛЧ
Citat:Engleski SADA takođe pričam i pišem napamet, i uglavnom ispravno, ali kada sam bio početnik, učenje gramatike mi je dosta pomoglo da uđem u sistem i da naučim pravilno govoriti i pisati, a kasnije mi je to samo prešlo u rutinu.

Ali ja sam od starta pokušavao da razumijem gramatiku i da znam šta se i zašto koristi, a nisam učio napamet. U gramatici su mi naročito pomogli strani, engleski udžbenici u kojima je gramatika mnogo bolje objašnjena (i to na engleskom) nego u našim udžbenicima na srpskom. Eto možete sad misliti koliko je bolje objašnjena, kad je meni, kao početniku u to doba, bilo jasnije to na engleskom, nego ovo na srpskom u našim udžbenicima.

Ja engleski sada pišem i čitam savršeno, čak i nepoznate reči mogu često da izgovorim kad ih prvi put vidim, ili napišem ako ih čujem prvi put. Počeo sam da ga učim u školi od 5. razreda, i nikad nisam nešto obraćao pažnju na gramatiku, i uvek sam zbog toga nervirao profesore, kod kojih sam opet ima petice i bio jedan od najboljih u odeljenju. Najviše sam naučio engleskog iz igrica, muzike i filmova.

ЏИ
Citat:Po meni nije problem što se uče ta vremena teoretski, već način na koji se uče - a on je retardiran. Treba reći neko teoretsko pravilo, kako se šta gradi, od čega se sastoji i za šta se upotrebljava, ali ODMAH to pokazati na primjerima, i još više to uvježbavati u praksi.

Ja sam možda malo old school, ali ja ipak volim da znam u kojim se gramatičkim kategorijama krećem kad učim neki novi jezik, jer bez toga pričam napamet, a bez baš mnogo, mnogo, mnogo prakse, ne može se pričati napamet, a ispravno.

Тачно. Први пут се објасни грађење времена, а након тога се само илуструје, ако треба и са 10 000 примера, док деци не уђе употреба у главу, тако да у сваком тренутку могу спонтано да употребе време без размишљања о томе које је то време. Али јок, код нас све наопако.

Иначе, ако некоме треба добра граматика с вежбањима, број један је ова:

http://ecx.images-amazon.com/images/I/41EHR70WKXL._SL500_AA300_.jpg

Aко је, пак, неко манијак за подробно учење теорије, онда ово (мож' да се скине и ЦД):

http://www.techtiplib.com/wp-content/uploads/2012/02/511dNlm9AJL.jpg

ЈО

Ja tad kad sam učio gramatiku nisam imao neko veliko znanje engleskog i nisam imao puno prakse iza sebe, i zbog toga mi je ona pomogla da uđem u sistem, međutim, vjerovatno mi ni to ne bi bilo potrebno da sam imao više iskustva sa prirodnom upotrebom jezika (tipa muzika, filmovi, igrice). Kad je već postojao taj nedostatak iskustva i prakse, onda mi je gramatika pomogla da to lakše savladam i brže uđem u sistem.

S tim da sam ja gramatiku prvi put oubiljno počeo učiti u prvom srednje, a tad sam već znao kako da je učim sistematski, sa razumijevanjem i logično.

U osnovnoj nisam ni imao engleski, al sam išao na neke kurseve, prilično neozbiljno.

A u srednjoj, engleski mi je bio glavni jezik, i onda da bih uopšte imao neku normalnu ocjenu, bio sam primoran da naučim tu gramatiku, al tad mi to nije bilo problem.

Mislim da je glupo da u osnovnoj školi djecu smaraju sa gramatikom, jer većina to slabo konta, a i ne interesuje ih to, takav sam i ja bio u petom-šestom razredu.

E a te dvije knjige što si ti sad preporučio Džimi, o njima možeš naučiti ja mislim samo na filološkom, jer na koji god kurs da sam išao iz engleskog, niko ne spominje onu glavnu temeljnu literaturu, već uvijek preporučuju neka nedovršena, polu-rješenja. Ti kursevi imaju prevashodni cilj samo da ti uzmu što više para, a ako te usput nešto i nauče, to ti je kao bonus.

ЏИ
Citat:Mislim da je glupo da u osnovnoj školi djecu smaraju sa gramatikom, jer većina to slabo konta, a i ne interesuje ih to, takav sam i ja bio u petom-šestom razredu.

Хм, ја бих рекао -- од седмог разреда. Активно ''учење'' језика, тј. учење у смислу ''study'', а не ''learn'' (тј. оно које није само acquisition), треба да почне тек од тринаесте-четрнаесте године. Пре тога треба учити само кроз активну употребу, и то почети што раније, ако треба и од треће године живота.

RI
Citat:ако треба и од треће године живота.

Бем га ја сам рано барат'о са овим гованцем од језика, и комп ми био на енглеском и гледао филмове без титла и сад кад ми је год неки тест или тако нешто радим по осјећају, и никад не фулам :)

· · · · · ·
MA

Prevod tačan, approximately 20 percent:
It 's not your business to care about someone 's job.
What do you need in your lifetime ages for good party?
He always had an interest about science and technology history - he didn't calmed himself while he found out who, at which time and what someone invented in any topic he found interesting.
I don't care which relations employees have between theirselves, while everyone does their job and nobody affects me.

DE
Citat:What do you need in your lifetime ages for good party?

auu jebote

Citat:He always had an interest about science and technology history - he didn't calmed himself while he found out who, at which time and what someone invented in any topic he found interesting.

lolok

Citat:I don't care which relations employees have between theirselves, while everyone does their job and nobody affects me.

20% je mnogo lolo

dakle, recimo ovako

What is necessary for particular age for having a good time.

He was always interested in history of science and technology- and he didn't stop until he found out who invented what in all areas he was interested in.

I don't care about mutual relations between people in the company, as long as all of them do their work well and don't make me any problems.

tako neki kurac. ovo bi bilo 60% recimo lolo

WV
Citat:"Nije tvoje da brineš o tome ko gdje kad šta radi."

It's none of your business who's doing what and where.

lololo
nisam anglista po struci, al ovo mi zvuči najnormalnije, mada i na srpskom zvuči krajnje retardirano

CE

e jel vam zvuci ovaj tekst (kao i svi ostali na b92 english) pomalo rogobatno i tarzanski

http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2012&mm=10&dd=07&nav_id=82544

Citat:“There would not have been this government in the first place if there had not been for combat against corruption and there would not have been any combat against corruption if Aleksandar Vučić had not led it,” Vulin told Tanjug.

ne mogu da objasnim zasto, ali kad citam ovaj engleski deo na b92 u glavi mi tarzansko-srpski-engleski akcenat.

jel moze neko mozda malo upuceniji da mi kaze zbog cega bi to bilo tako?

recimo, ja bi ovo napisao nekako:

Citat:"This government would not have existed, if there was no combat against corruption, and this combat against corruption would not have existed if Vucic had not led it"

da se razumemo, nisam nit lektor nit nista, ovo sam napisao onako kako bi rekao iz prve... mislim da im los prevodilac.

BR

Vulin govori krupne reči da bi ljudi mislili kako je on straaaaašno pametan, a prevodioc je smoreni lik kojeg svi po kancelarijama maltretiraju jer jedino on nije pravi novinar nego samo mastiljara. On to mrzi jer je svestan da je obrazovaniji od ostalih, ali mora da trpi pošto drugi posao neće naći. Zato im se sveti tako što tekstove prevodi doslovno, bez primene prilagođavanja duhu jezika.

Drugim rečima, zna kako treba ali ga zabole da se trudi jer ostali ionako govore samo polovni ruski...

CH
Citat:If there was no combat against corruption, this government would never exist, if Vučić hadn't led it.

Najjasnije što mogu uz muziku i dekoncentrate.

Ali to je to recimo, prevodilac neka go into the cock.

CE
Citat:Vulin govori krupne reči da bi ljudi mislili kako je on straaaaašno pametan, a prevodioc je smoreni lik kojeg svi po kancelarijama maltretiraju jer jedino on nije pravi novinar nego samo mastiljara. On to mrzi jer je svestan da je obrazovaniji od ostalih, ali mora da trpi pošto drugi posao neće naći. Zato im se sveti tako što tekstove prevodi doslovno, bez primene prilagođavanja duhu jezika.

Drugim rečima, zna kako treba ali ga zabole da se trudi jer ostali ionako govore samo polovni ruski...

:D

ЈО

Molim za par kratkih prevoda, ko zna:

"Kako ko." , "Kako kad." , "Kako gdje." i tome slično.

Npr.
"Hoćemo li ići na more?" - "Kako ko."

Kako bi se to moglo prevesti osim sa "It depends."

Najbukvalnije bi bilo "Some people will go, others won't"
Ali to je 6 riječi, a mi to isto postižemo sa samo dvije: "Kako ko".

ЈО

E dobar si, nema šta, mada meni je malo drugačije značenje "ponekad" i "kako kad".

Ponekad znači da se nešto dešava u nepravilnim intervalima, s vremena na vrijeme.

A "kako kad" više se fokusira da neko zbivanje zavisi od nekog drugog faktora, u zato se dešava s vremena na vrijeme.

Npr. možeš reći "Ponekad slušam muziku". Ili kad te neko pita "Jel slušaš muziku" ti kažeš "Ponekad."

Ali npr. ako je pitanje "Ima li lijekova." primjereniji odgovor je "Kako kad" jer se tu podrazumijeva da bi UVIJEK trebalo da ih bude, a da to ima li ih ili ne zavisi od drugih faktora - nestašice na tržištu, snabdjevenosti apoteke i sl.

Isto važi i za "Kako gdje". "Kako gdje" sugeriše neizvjesnost i nepotpuno znanje govornika.

Npr. "Hoće li biti snijega?" "Kako gdje."

Ali kad se zna da nečega ima na nekim mjestima, onda se koristi ponegdje: "Ponegdje još ima makadamskih puteva."

Mada na kraju, i sa tim "sometimes", "area dependent" i "some will" svi bi nas razumjeli, ja lično ne mogu da nađem jednostavniji i bolji prevod od toga.

Citat:Cellar door je najlepsa rec u engleskom jeziku. Zar ne?

I ja sam to negdje pročitao. Zaista lijepo zvuči, ali je značenje poružno "podrumska vrata". Jedino bi bilo dobro kao ime nekog metal benda.

TO

Aha, pa u primeru za lekove bi onda najprimerenije "kako kad" bilo Ocassionaly...:) To lepo pasuje i u primeru za slusanje muzike.
E sad primer za sneg...

"Will there be any snow?" Some places, yes.-bi trebalo da moze da pije vodu.

Kod prevoda je dobro sto uvek ima vise dobrih nacina...:)

ЈО

Danas sam otkrio da su emphatic i empathic dvije sasvim različite i nepovezane riječi.

emphatic - naglašen, characterized with emphasis
empathic - saosjećajan, empatičan, characterized with empathy

ZČ

Енглески изговор је много јебан понекад кад преводиш без текста испред себе јер се неке речи исто изговарају а имају различита значења.

rain - reign
dear - deer
meat - meet
keep (задржати) - keep (дворац (пребивалиште краља) или како већ)
roll - role
air- heir

и тако даље...

ево неког малог теста:

http://www.manythings.org/fq/1/9994.html

Prijavi se na vukajlija.com da bi odgovorio.Prijavi se