Imaš tri glavna argumenta za vegetarijanstvo, kao i dva glavna kontraargumenta koji koriste mesojedi:
1. argument - etički:
Etički je ispravnije jesti biljnu hranu jer biljke nemaju nervni sistem ("nervatura" lišća zapravo nisu nervi, već žile kroz koje protiču sokovi), te ne osjećaju patnju, dok životinje imaju, te korištenje životinja u ishrani nužno dovodi do patnje osjećajnih živih bića.
Kontraargument:
I kod životinja je nervni sistem znatno slabije razvijen nego kod ljudi, tako da one iako mogu da osjete bol i patnju nemaju pretjerano razvijenu svijest, a sem toga u mesnoj industriji se sa životinjama postupa relativno humano, a i načini ubijanja životinja su takvi da ne izazivaju dugotrajnu patnju, već brzu i relativno bezbolnu smrt.
2. argument - ekološki:
Uzgoj biljaka izaziva znatno manju potrošnju energije i znatno manje zagađuje okolinu od uzgoja životinja. Po hektaru utrošenog zemljišta mnogo više ljudi se može prehraniti biljnom nego životinjskom hranom. Uzgoj životinja ne samo da troši više energije, više zagađuje okolinu i prehranjuje manje ljudi, nego je još uz to i znatno skuplji.
Kontraargument:
Za ovu tvrdnju ne postoji kontraargument jer je ona u potpunosti tačna.
3. argument - zdravstveni:
Vegetarijanska ishrana je zdravija. Sadrži manje masnoća, naročito manje zasićenih masnoća i uglavnom vegetarijansci duže žive. Takođe konzumacija crvenog mesa je povezana sa povećanim rizikom za rak debelog crijeva. Vegetarijanska ishrana povoljno djeluje na kardiovaskularni sistem, a raznovrsna biljna hrana ima antikancerogeno dejstvo.
Kontraargument: Vegetarijanska ishrana i nije tako zdrava kao što se čini. Svi biljni proteini su nekompletni, te bi se organizam opskrbio dobrim proteinima kroz biljnu hranu mora kombinovati razne vrste biljne hrane koje sadrže međusobno komplementarne proteine. Sem toga u biljnoj hrani nema velikih KOLIČINA proteina, pa onda, da bi se zadovoljile potrebe za tim proteinima mora se unositi VIŠE biljne hrane, što može dovesti do gojaznosti, a zbog velikih količina biljnih vlakana može i opteretiti probavu. Dalje, vegetarijanski način ishrane često podrazumijeva unos soje, a soja je u 95% slučajeva danas genetski modifikovana i vrlo nezdrava. Čak i ona soja koja nije genetski modifikovana sadrži znatne količine fitoestrogena koji mogu da poremete hormonalni status, naročito kod muškaraca, te mogu da izazovu neplodnost, impotenciju i feminizaciju muškaraca.
Osim toga, u vegetarijanskoj ishrani, često nedostaje vitamin B12 (kobalamin), unosi se vrlo malo kreatina i l-karnitina (a oni su bitni za snagu mišića i metabolizam masti), kao i nekih drugih važnih minerala i vitamina koji su uglavnom zastupljeni u mesnoj hrani.
Vegetarijanska ishrana takođe obično podrazumijeva vrlo visoki unos ugljenih hidrata, a to i nije baš preporučljivo, naročito ne za dijabetičare.
Kontraargument na kontraargument:
Vegetarijanci tvrde da se i bez soje pažljivom kombinacijom mogu unijeti svi neophodni proteini i amino kiseline isključivo biljnom hranom, te da se stavljanjem akcenta na orašaste plodove i leguminoze može smanjiti unos ugljenih hidrata, a povećati unos proteina. Uz određenu suplementaciju u vidu vitamina i minerala i eventualno l-karnitina mogu se nadoknaditi svi nedostaci ishrane u kojoj nije zastupljeno meso.
Na ovo više nema dodatnih kontraargumenata "mesaroša" jer je to sve zaista tačno, postoje i vegani bodibilderi, koji potvrđuju da i veganska ishrana može biti adekvatna, jedini kontraargument je da je takva ishrana isuviše komplikovana i da se o svačemu mora paziti, dok se sa unosom mesa sve rješava mnogo lakše.
Dodatni argument za "mesaroše" je taj da je za ljude ubijedljivo NAJZDRAVIJA balansirana ishrana koja sadrži dosta i biljne i životinjske hrane, te da kvalitetna hrana životinjskog porijekla uopšte nije nezdrava - u to spada bijelo meso, riba, mliječni proizvodi, jaja, posno crveno meso (u umjerenoj količini) itd. Čak i masno meso, svinjetina na primjer, zdrava je u umjerenim količinama jer sadrži neke dobre masne kiseline itd.
Zaključak:
Najjači argument vegetarijanaca je ekonomski i ekološki. Zaista, biljna ishrana je jeftinija i manje štetna po životnu sredinu. Što se tiče etičkog argumenta i on je donekle opravdan, dakle ta priča o izbjegavanju patnje kod životinja nije baš bez osnova, iako je činjenica da ni kod životinja nivo svijesti nije na previše visokom nivou. Što se zdravstvenog argumenta tiče, može se reći da je pažljivo usklađena vegetarijanska ishrana vjerovatno zdravija od prosječne ishrane ljudi, ali je manje zdrava od izbalansirane ishrane koja obuhvata sve vrste kvalitetnih namjernica, u optimalnim količinama. Kontraargument za argument o zdravlju je da je uglavnom suviše komplikovano učiniti vegetarijansku ishranu (naročito vegansku) zdravom i potpunom, zbog mogućeg nedostatka nekih hranjljivih supstanci.
