Evo jedna temа i o klasičnoj muzici. Okanimo se predrasuda (klasična muzika je za snobove, izvještačena, nerazumljiva, dosadna, prikladna samo za dan žalosti, bla, bla, bla), jer su one upravo to - PREDRASUDE i to potpuno pogrešne - i posvetimo malo pažnje ovome, nepravedno zapostavljenom žanru.
Klasična muzika
1. Epika, delo napisano u inat Staljinu, vredi poznavati. Mo'š u klipu interaktivno pratiti partituru:D
Optimistično sam isplanirao da legnem malo i odmorim, pa krenuo s listom predloga, stigao do osmog minuta Šostakoviča i podiže me iz postelje nalet anksioznosti i naboja, jako sam uznemiren sada. Vidi se da je delo pisao u maniru Klarka Kenta - IMA MUDA, vešto ih skriva od javnosti, delimično je i isprepadan, ali na kraju ti polomi koske. Oprostite na poređenju.
Zamisljam rasnija kako slusa ovo sto je prof okacio.
Zamišljam Profa kako uleće u autobus u Berlinu, krene da skače i dere se DABOGDA SE SVI PREVRNULI
eo i nesto poznatije
uglavnom pustim sopena, preferiram klavir..
neretko pustim goldberg variations (glen gould najvise odgovara, ova verzija)
ovaj pocetak(aria valjda) nesto najsavrsenije, i mozda jos bolje, od ovoga suza krece
i generalno
eto, moje skromno poznavanje
I ja isto, od klasične muzike samo Gramatik.
I od repa Cecu.
ahhaha dio odlichan shtos
što prije par noći kad smo bili iza jednog bara u getu (pored zelenog plastičnog kontejnera) reče jedna bjelkinja:
- P-lach.
Divna tema.
Znači dječko ima svoj đir
Mada me u poslednje vreme veoma privlači bipolarnost ruskih klasika, to odstupanje od linearnog.
Ovo delo ima neko hipnotičko i smirujuće delovanje na moj retardirani autistični mozak
Lepa muzika
Neko napravio spisak značajnih snimaka klasične muzike koji se mogu naći na YouTubu, sa linkovima:
sagnite se
Zamena za rusku himnu na OI u Tokiju. Bez zajebavanja. Klasik nad klasicima. Do jaja.
Srpski folklor pokazuje da ima nade za Srbiju, jer predstavlja vrhunac srpske narodne/visoke/svake umetnosti i kulture.
Neko se dosetio i te divne melodije odsvirao u maniru klasične muzike.
To je dokaz da Srbija spada u red autentičnih i relevantnih evropskih država.
Igrale se delije, Moravac / Sudjic / Simfonijski orkestar i Hor RTS / Ansambl Kolo
Žikino kolo / Pašona / Sudjic / Simfonijski orkestar RTS
Vranjanska svita / Sudjic / Simfonijski orkestar i Hor RTS / Kolo
Mozart - Requiem in D minor
Wolfgang Amadeus Mozart - Symphony No. 25 in G minor
Vivaldi: The Four Seasons (Spring, Summer, Autumn, Winter - full/complete)
Mocart - Leck mich im Arsch:
Betoven - Rage Over A Lost Penny:
Rage Over A Lost Penny: (komplet, bez animacije)
Dora Pejačević, simfonija u fis molu (oko 1917-1920)
Popusi kurac
preformuliši odjeb, mujo.
a cek, kad vidis da te cak i prof banuje na dan dva, jel razmisljas tako nekad kako i zasto je do toga doslo, u cemu gresis, sta mozes promeniti kod sebe, ukratno preispitujes li svoje postupke dobri moj totali
Ili i dalje spavaš na madracu kojeg je zapišao pacov?
Ovo je poprilično dobro:
Lugansky - Prokofiev Piano Concerto No. 2
Inače verovatno i najteži klavirski koncert uopšte. A i prilično trve muzika.
I treći klavirski koncert Prokofijeva je poprilično dobar:
Ovaj lik komponovao 555 melodija za telefon, prije nego što su izmišljene melodije za telefon. :D
https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_solo_keyboard_sonatas_by_Domenico_Scarlatti
P.S. sve kompozicije traju oko 2-3 minuta u prosjeku, i sve se mogu pustiti direktno sa ove stranice na vikipediji.
Концерт за Аранхуез (шп. Concierto de Aranjuez) је најпознатије музичко дело за гитару и оркестар шпанског композитора Хоакина Родрига.
Хоакин Родриго је своје прво музичко дело за гитару и оркестар, Концерт за Аранхуез, компоновао 1939. године у Паризу, у напетим историјским околностима између последњих борби у Шпанском грађанском рату и предвечерја Другог светског рата.1 Инстументација концерта је јединствена, јер се ретко звук гитаре супротставља читавом оркестру. Упркос томе, звук гитаре се не утапа у оркестар, већ је истакнут током целог извођења. Премијерно је изведен 9. новембра 1940. године у Дворани каталонске музике (Palau de la Música Catalana) у Барселони. Гитаристу Рехина Саинца де ла Мазу пратио је Филхармонијски оркестар Барселоне, а на месту диригента је био Сезар Медноса Ласаље.
Nastavak: https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D0%BD%D1%86%D0%B5%D1%80%D1%82_%D0%B7%D0%B0_%D0%90%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%85%D1%83%D0%B5%D0%B7
Šostakovićeva 12. simfonija. Nepoznato djelo za mene, juče slušao prvi put. Odlično na prvu, danas opet slušam.