Evo jedna temа i o klasičnoj muzici. Okanimo se predrasuda (klasična muzika je za snobove, izvještačena, nerazumljiva, dosadna, prikladna samo za dan žalosti, bla, bla, bla), jer su one upravo to - PREDRASUDE i to potpuno pogrešne - i posvetimo malo pažnje ovome, nepravedno zapostavljenom žanru.
Klasična muzika
Uh, ništa lepše od klasike, tačnije od romantizma. Ovo mi je jedna od omiljenih kompozicija.
Ривајв
Da li je moguce da niko ne slusa Suberta?
Ovo je jedna od najboljih (i najpoznatijih) scenskih kantata, iako se češće izvodi statično.
Ovu stvar mogu da slušam danima, a da mi ne dosadi. Volim klasičnu muziku, najviše zbog strica koji je završio muzičku akademiju i radi kao profesor muzičkog, pa mi je od malih nogu non stop donosio diskove sa tom muzikom i vodio me na te koncerte. :-)
Samo da se upišem ( ako već nisam ).
Klasičnu muziku mogu slušati samo kao muzičku podlogu nekom crtaću ili filmu. Probao sam ovako "na suvo" dosta puta, jednostavno ne ide: ili me glava zaboli ili se mnogo ubedačim.
Klasična muzika? Jel to ono đe se ne pjeva, a nema ni kolo da se poigra?
Jednoč sam imo taku curu što je bila došla iz Maribora na ferje kod rođaka mog komšije Drage. Idemo mi ugrad s njenom kalibrom i ona pustila neki cede, samo se neke violine čuju i malo trube, sačuvaj me bože i sakloni. Kažem ja noj: "Bolan šta je ovo? Kaka ovo graja na cedeu? Jel ovo ne valja cede il je rikno zvučnik?" Kaže ona:" To ti je ozbiljna, gospodska muzika!" Skakćeš ti meni uz Sinana noćes mislimsejausebi.
ovi nokturni su boles jedna
Mojih top 10 omiljenih.
Rach i Luganski u kombinaciji...mmmmmm!
Ovo delo ima neko hipnotičko i smirujuće delovanje na moj retardirani autistični mozak
Lepa muzika
Neko napravio spisak značajnih snimaka klasične muzike koji se mogu naći na YouTubu, sa linkovima:
sagnite se
Zamena za rusku himnu na OI u Tokiju. Bez zajebavanja. Klasik nad klasicima. Do jaja.
Srpski folklor pokazuje da ima nade za Srbiju, jer predstavlja vrhunac srpske narodne/visoke/svake umetnosti i kulture.
Neko se dosetio i te divne melodije odsvirao u maniru klasične muzike.
To je dokaz da Srbija spada u red autentičnih i relevantnih evropskih država.
Igrale se delije, Moravac / Sudjic / Simfonijski orkestar i Hor RTS / Ansambl Kolo
Žikino kolo / Pašona / Sudjic / Simfonijski orkestar RTS
Vranjanska svita / Sudjic / Simfonijski orkestar i Hor RTS / Kolo
Mozart - Requiem in D minor
Wolfgang Amadeus Mozart - Symphony No. 25 in G minor
Vivaldi: The Four Seasons (Spring, Summer, Autumn, Winter - full/complete)
Mocart - Leck mich im Arsch:
Betoven - Rage Over A Lost Penny:
Rage Over A Lost Penny: (komplet, bez animacije)
Dora Pejačević, simfonija u fis molu (oko 1917-1920)
Popusi kurac
preformuliši odjeb, mujo.
a cek, kad vidis da te cak i prof banuje na dan dva, jel razmisljas tako nekad kako i zasto je do toga doslo, u cemu gresis, sta mozes promeniti kod sebe, ukratno preispitujes li svoje postupke dobri moj totali
Ili i dalje spavaš na madracu kojeg je zapišao pacov?
Ovo je poprilično dobro:
Lugansky - Prokofiev Piano Concerto No. 2
Inače verovatno i najteži klavirski koncert uopšte. A i prilično trve muzika.
I treći klavirski koncert Prokofijeva je poprilično dobar:
Ovaj lik komponovao 555 melodija za telefon, prije nego što su izmišljene melodije za telefon. :D
https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_solo_keyboard_sonatas_by_Domenico_Scarlatti
P.S. sve kompozicije traju oko 2-3 minuta u prosjeku, i sve se mogu pustiti direktno sa ove stranice na vikipediji.
Концерт за Аранхуез (шп. Concierto de Aranjuez) је најпознатије музичко дело за гитару и оркестар шпанског композитора Хоакина Родрига.
Хоакин Родриго је своје прво музичко дело за гитару и оркестар, Концерт за Аранхуез, компоновао 1939. године у Паризу, у напетим историјским околностима између последњих борби у Шпанском грађанском рату и предвечерја Другог светског рата.1 Инстументација концерта је јединствена, јер се ретко звук гитаре супротставља читавом оркестру. Упркос томе, звук гитаре се не утапа у оркестар, већ је истакнут током целог извођења. Премијерно је изведен 9. новембра 1940. године у Дворани каталонске музике (Palau de la Música Catalana) у Барселони. Гитаристу Рехина Саинца де ла Мазу пратио је Филхармонијски оркестар Барселоне, а на месту диригента је био Сезар Медноса Ласаље.
Nastavak: https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D0%BD%D1%86%D0%B5%D1%80%D1%82_%D0%B7%D0%B0_%D0%90%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%85%D1%83%D0%B5%D0%B7
Šostakovićeva 12. simfonija. Nepoznato djelo za mene, juče slušao prvi put. Odlično na prvu, danas opet slušam.