Moram nekom da se izjadam :((
Elek. Prestani da budeš namćorast.
Elek. Prestani da budeš namćorast.
Ali sad se pitam, da li ja smem da iznosim svoje tekstove u javnost. Pa to može da se zloupotrebi! :D
Stiven... Ovo me nasmeja. :D Baš pomisliš šta hoćeš ti sad. :D
Stiven, meni baš ništa nije stiglo. :/ Okej, pokušaću da napravim sebi neku zanimaciju ako napravim blog.
Oću nešto zanimljivo da radim, kako da napravim blog?
Ušla sam na burijev profil, hahahahahaha. :D Jeste smešno.
Ne žalim se na dečka ovog puta, samo na gledanje umobolnih filmova. Ne, ipak na dečka, ali Elek, nisi pitan. Mislim, smarala bih negde drugde, ali ne mogu da otvorim temu "Maloletna smara o svom dečku", tako da, šta da radim. :D
Culle, nisam ti još odgovorila, valja smisliti nešto na takvu dugačku poruku. :D U svakom slučaju, nemoj da misliš da zabušavam. :D Daaa, shvatila sam.
Hej, Ceno, tema nam je propala, kao i moj ljubavni život, tako da možeš sa uživaš samo u mojim žalopojkama.
Upravo sam odgledala film tri metra iznad neba špansku verziju, iako sam već gledala italijansku (ista je), a imam i knjigu u posedu i sada sam se rasplakala nad svojom tužnom sudbinom. Mislim da je ta knjiga, koju sam pročitala kada sam…
Ništa strašno, meni se to stalno dešava. Leti zalivaju papriku. Ili tako nešto.
Culle :) ja bih se javila bilo kad, nemam baš s kim da pričam :D Hvala svima na podršci, pretpostavljam da ste u pravu, ali noću me uvek nešto čudno uhvati, preko dana mi je super.
Selendra je selendra, i sinoć u pola dva kada sam se vraćala kući iz nekog stajanja ispred neke radnje, bilo je pola dva i nikog živog nije bilo na ulicama, a ja sam se uplašila da je pun mesec i mrzim mrak, pa sam trčala do kuće pevajući…
Hahahahahahahah. Šteta što sam mala, do vinjaka ne mogu da dođem. :D
Iako ovo možda nije bilo pitanje radi pitanja, moje mesto prebivanja je selendra, a mesto školovanja Pančevo.
To i radim, i to mi sve kratkotrajno smetne s uma, ali na kraju sve ostaje isto. Pošto po ličnoj proceni bolujem od neke vrste posesivnosti, uz još psiholoških tegoba, jedino bi mi trenutno pomoglo da se očajnički prilepim za nekog drugog,…
Ja ozbiljno mislim da ne može da prođe, ako se neko ponaša kao ludak od desetog juna 2009. sve do danas, bez ikakvog prestanka, ne znam kako bi to moglo da prođe, ne znam šta da radim.
Ništa mi ne vraća život, i ne valja ako počnem da razmišljam. Tako da ću tupo gledati u ekran. Kod mene nema komaraca. A i da ih ima, nešto me i ne gotive.
Moram da iskoristim ovu zabačenu temicu za očajničko kukanje. Dakle, ja ga volim, otkad sam ga upoznala, onog davnog zblanutog juna, ja ga volim, i ne mogu da prestanem nikako, i ne znam šta da radim nikako, on me neće, on me ne voli, on…
Umreću.