Cara, sva ova tvoja ispitivanja nisu baš fer i korektna, jer ja šta god odgovorim ne valja. Ako kažem jedno, ispada da nisam pravi vjernik, itd. ako kažem drugo, ispašće da ne vjerujem u nauku, da sam zatucan itd. Ja lično mislim da je to lažna dilema, vještačka dihotomija.
Ima dosta ljudi koji su hrišćani, i koji ne odbacuju nauku. Mihajlo Pupin, veliki naučnik, bio je takođe vjernik. Biblija se takođe može tumačiti na više načina, ima djelova u njoj koji su bukvalni, ima koji su alegorije, parabole, itd.
Nema osnova da se odbaci kompletna Biblija samo zato što se jedan njen dio ne podudara sa naučnim stavovima do kojih se došlo mnogo kasnije.
Postavlja se pitanje, da je u Bibliji pisala priča o Velikom prasku, u ono vrijeme, da li bi to iko razumio?
Kad su duhovne stvari u pitanju, onaj ko je vjernik, treba da se drži Biblije, a kad su u pitanju svjetovne stvari, nauka se u praksi pokazala kao vrlo korisna, i njen metod se pokazao kao efikasan za testiranje hipoteza i stvaranje novih znanja.
Po meni, u ljudskom umu ima dovoljno prostora i za nauku i za religiju, ne mora jedno da istisne drugo.
Jer, evo, ako je nauka laž, kako ti objašnjavaš to što se mi sad dopisujemo preko interneta, koristeći elektrone, mikroprocesore, itd? Kako objašnjavaš to što su mnoge bolesti koje su bile neizliječive izliječene? Kako objašnjavaš to što ljudi lete avionima i stižu u Ameriku za par sati?
A opet, ako je duhovni svijet laž, ako je vjera bez osnova, kako objašnjavaš neka čudesna iscjeljenja... takvih je priča na hiljade, nemoguće da je sve i jedna prevara, kako objašnjavaš to da se mnogi ljudi iz manastira vrate dosta onako, preporođeni, produhovljeni, kako objašnjavaš razna proroštva kroz istoriju koja su se obistinila, itd.
Ja lično smatram da Bog i duhovni svijet definitivno postoji, tj. da postoji nešto iznad fizičkog svijeta. A sad, da li je u Bibliji dat tačan opis stvaranja, ili je to alegorija, čija je funkcija bila da ljudima stvori ideju da je Bog Tvorac i svedržitelj, na način koji će njima biti najlakši da shvate, to je otvoreno za diskusiju. Na nekom nivou, to je sigurno tačno, sad da li u bukvalnom smislu, ili prenesenom, to ne znam.
Što se nauke tiče, ona je kroz istoriju bavila se uglavnom predviđanjem budućnosti i u tome je ona izvanredna. Postavi se hipoteza, uradi se eksperiment, ako je eksperiment uspiješan, hipoteza je potvrđena, i onda ako i ostali pri ponovljenom eksperimentu dobiju iste rezultate, ta se hipoteza usvaja i postaje dio naučne istine. A hipoteze se postavljaju na osnovu ranijih znanja, po nekoj logici... Ako je A, onda bi trebalo biti i B. Ajd da testiramo B. Ako se potvrdi B, sad znamo i da je A, i da je B, tj. uvećali smo naučno znanje. Ako je A i B, iz toga slijedi C. Ako nije B, već samo A, iz toga bi onda slijedilo D, itd... Na osnovu toga nauka može da predvidi šta će se desiti, ako baciš kuglu pod određenim uglom i određenom brzinom, ili ako staviš metal u kiselinu.
Kad se govori o prošlosti, ne može se imati takav stepen sigurnosti, jer je nema mogućnosti da se uradi eksperiment. Može se reći samo "nalazi ukazuju na to da je bilo ovako", a da li je tako stvarno bilo, to je otvoreno pitanje.
S tim u vezi, postoji i jedna mogućnost da je svijet zaista nastao prije 6000 godina, ali da je on u trenutku stvaranja stvoren već star... tj. da su početni uslovi u svijetu bili takvi kao da je on star već nekoliko milijardi godina, sve sa svim nalazima koji bi ukazivali na tu veliku starost.
Nik Bostrom, jedan od najvećih filozofa današnjice, ima jednu sličnu hipotezu po kojoj je svemir kompjuterska simulacija. Sad ti si mogao takvu simulaciju pokrenuti bilo kad, i sa bilo kakvim početnim uslovima. To što početni uslovi ukazuju na veću starost, ne znači nužno da je simulacija zaista se vrtila sve to vrijeme. (Banalan primjer, mogao si uzeti prije 10 godina pokrenuti simulaciju, ali u njoj zadati početne uslove kakvi su bili prije 100 godina, ili prije 5 godina). Ima ideja da onaj ko stoji iza te simulacije je ustvari Bog. Sve su to spekulacije, ništa konkretno ne tvrdim.
Jedino što mislim je da pored fizičkog svijeta postoji i duhovni, i da postoji nešto metafizičko iznad naše fizičke realnosti, što daje osnova za vjeru. To što neko vjeruje, s druge strane, ne znači da treba da odbaci nauku. Zapravo, savremenu nauku su i osnovali često ljudi pri Crkvi, sholastici, itd... Pogledaj malo istoriju Univerziteta po Evropi... Prvi fakulteti su bili medicina, pravo, teologija i slobodne umjetnosti (liberal arts).
Mnoge filozofske ideje su se razvile iz teoloških razmatranja. Čak je postojala i izreka da je filozofija sluškinja teologije.