ko doručkuje rio mare taj sardine bre jede za doručak
Разноразно питање
Ribu tunj ne valja jesti vise od 2 puta nedeljno zbog žive u okeanima, tunj toksikara teski mjetali
Tebra ni tramp je ne jede povazdan, nego tuna zlo je mrtvo kiselo grožđe, ko drukčije kaže kleveće i laže.
šta, ko voli tunu, našu će osetit pest?
Testenina+tunjevina+masline+kečap.
Nenadjebiv obrok za 15min
Ako si student
Nikako ne mogu kombinaciju testenina + tuna, to je nepojmljivo za moja čula i tera na rig.
Odvojeno da, kao zaseban obrok ofc, zajedno nikako
Ako si student
Hahahaha jeste nešto što mi je ostalo iz studentskih dana.
Tunjevina samo u komadima ni slučajno onaj drob mleveni ko splačine i nazerazi sitno crni luk ozgo i izmešati soli po potrebi
Eventualno prepečen hleb i to je to
Tunu najviše koristim za salate, u kombinaciji s maslinama, fetom, paradajzom, rikulom i slično.
Moze s tjesteninom al da se zaprzi tuna malo a direkt iz konzerve, povratio bih
u zagori na izvoru rijeke rikule
Negde od 2009. - 2011. imali smo, cimer i ja (drugar s kojim sam odrastao) periode kada smo bukvalno živeli na ivici gladi. Ne zato što nismo radili i što nas nisu pomagali (on je čak imao i stipendiju) već stoga što nismo umeli sa novcem - naprosto, 90% ga je odlazilo na kojekakve zajebancije, mahom poroke, izlaske, svirke...A računi su se gomilali, kirije, školarine...Svejedno, bio je to najbolji i najlepši period mog života kog se jako rado sećam.
Kako god, kada bismo se baš uvalili u žestoka govna, trebalo je naći način da se što jeftinije prehranimo. Prvo smo krljali gotova jela, pasulj sa slaninom uglavnom (najjeftiniji), u koji bismo dodavali vodu da ga bude što više. I živelo se, mada smo umeli da jedemo samo to po tipa tri nedelje. Dok nismo poludeli. Onda je on skontao da za 250 dindži možemo da kupimo dve kese testenina (školjkice), dve pavlake, dva kečapa i jednu tunjevinu, i da jedemo dva puta za te novce. Tako smo i radili. Jednu nedelju. Drugu. Mesec i po dana...Na kraju, ustajemo jedan dan u podne, mamurni, gladni, jul mesec, gajba nema klimu naravno. Ćutimo. Gledam ga, on skuvao testo, izručio sve drugo u šerpu, gleda onu smesu i kreće da je gnječi dlakavom ručerdom, rezigniran. Gledam ga takodje rezigniran, otupeo, i kažem - brate ja ću danas jesti samo hleba, ne mogu više ovo. U životu više nisam jeo testenine sa tunjevinom, pavlakom...Niti ću.
Znaci ustajes mamuran, a gladan. Hm...
Da je Zapata tu sad bi rekao:
Nikad ga nećeš napisati. Nikada.
Ušao sam u novi biznis, mnogo para je u pitanju (šaljem fotku horda i ja).
Elem, treba da proveravam tačnost nekih podataka. Fizički ne mogu sve da ih proverim, da li postoji neka jednačina, statistički minimum, gde ako u procentima tipa 5% od ukupnih podataka nasumično proverim, da mogu naći grešku u radu.
Tipa, neko mi pošalje 2 hiljade podataka, da l' je neko računao da ako konstantno proveravam 68 podataka, da ću statistički vremenom uočiti da taj neko brlja sa tabelama i podacima.
A logično mi je i ako proveravam, da ne bude rendom, verovarno većina provera treba da bude u tipa zadnjih 700 podataka, kad opada koncentracija ili im je frka sa vremenom, pa krenu da fušare.
Eto, smislio sam sve lol
5% ili 68 podataka, većina u zadnjoj trećini ukupnih podataka. Xd
Treba samo malo prepraviti skriptu “Cirko” u “Analizirko”
Možda sam se pogrešno odrazio. Ne treba mi provera exel tabela.
Nego da random iz tabele proverim podatke, gde ću otići na neki sajt i videti da l' su dobro kopirali generalije.
Ali verujem da random nije random, da se neko pozabavio time, i da ima neka statistika kako i šta da proveravaš.
Mislim, ako nema, onda sam ja Tesla u ovom poslu.
Pupin
Guglam celo jutro, al ne mog ubodem to što tražim.
posle kazu ne treba ti matematika posle skole... a najbukvalnije ti treba cim se uhvatis nekog ozbiljnijeg posla.
pitanje ne treba da ti bude koliko ces da uhvatis nego koliko si spreman da propustis.
recimo primer - hoces da uhvatis nekog ko pravi 5% gresaka sa vise od 90% verovatnoce
sa jednom proverom, imas 0.05 sanse da ga uvatis (1 je 100%). sa dve 0.0975 itd.
racunas verovatnocu da ga uvatis kao 1 - verovatnoca da je tacno - dignuto na - kolko puta si proverio
u ovom primeru to ti je 45 nasumicne provere, hvataju nekog ko pravi 5% gresaka sa 90% verovatnoce. hvataju nekog ko pravi manje sa vise, nekog ko pravi vise sa manjom verovatnocom al to ti je to.
sa 68 provera ces cirka svaki drugi put da uhvatis nekog ko pravi 1% gresaka. 2 od 3 nekog ko pravi 2%. skoro 90% sanse su da uhvatis nekog ko pravi 3%
disklejmer: nije 100% tacno ovo, jer ti imas ne-beskonacni set, i svakom proverom tacnog ti malko povecas verovatnocu da izvuces u narednom izvlacenju ono sto je netacno, al me mrzi to da ti racunam, a ovo je sasvim dovoljno tebi da na duze procenis koliko treba da proveravas. malo su ti bolje brojke u realnosti
vrlo bitno: metod neka ti bude, uzmes random broj do 20, pa onda svaki 20. nakon toga ako oces 5%. nemoj da pravis pretpostavke gde bi mogle da budu greske, dok ne uhvatis neke prvo, nekoliko puta, da mozes to da pretpostavis gde da koncentrises trazenje.
Btate, ti si kompjuter.
Recimo neko mi pošalje 1000 podataka, 95% imam poverenja u njega, 5% mi je maksimum da greši.
Koliko podataka u redu treba da proverim?
Je l to klasična jednačina, 950, pa 5% od toga?
Mislim, daj mi neki primer sa 1000 podataka, pa da mogu da multipliciram.
Ono gore što si objasnio mi je za mensu. Daj nešto plastično. :)
svejedno je koliko imas podataka, racunica je ista (ako imas puno).
poverenje = 1 - (1- verovatnoca greske)^provere
u tvom pitanju, to je 59 provera da ga uhvatis sa 95% verovatnoce ako gresi 5%
ako imas malo onda ti treba manje provera, al to ti nije bitno...